Baštinari pisali UNESCO-u i ICOMOS-u: Stanje daleko od „Izvještaja o stanju“

„Društvo prijatelja bokeške baštine“ obratilo se dopisom Komitetu za Svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja ICOMOS povodom “Izvještaja o stanju” za područje Kotora, koji je podnijela Nacionalna komisija za saradnju sa Komitetom UNESCO, a za koji tvrde da “da su informacije u tome dokumentu date na način koji ne oslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja“.

U dopisu, upućenom 9.aprila 2018.godine, eminetni stručnjaci planiranja prostora i zaštite kulturne baštine, slijedeći navode „Izvještaja o stanju“, UNESCO-u i ICOMOS-u dostavili su dodatne informacije vezane za najproblematičnije lokacije u Zalivu- Kamp Dobrota, Glavati, Kostanjica, Perast i Turski rt, kao i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji omogućava nastavak devastacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, te Studiju zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor, koja je završena u maju 2015. godine, ali je zvanično donijeta tek 28. novembra 2017, što je u međuvremenu omogućilo izgradnju navedenih lokaliteta u suprotnosti sa mjerama iznijetim u Studiji.

Iako je Vlada Crne Gore na osnovu Akcionog plana koji je donijela u februaru 2017. godine na sjednici od 30.03.2017. donijela „Odluku o zabrani građenja na dijelu prostora u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do donošenja Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor“ gradnja na terenu realno nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna otvorena gradilišta. Iako se obrazlaže da se grade samo objekti za koje je građevinska dozvola izdata prije stupanja na snagu odluke Vlade o zabrani gradnje, te intervencije su veoma značajne i ostavljaju velike posljedice na prostor Područja Kotora“, ističu u Društvu prijatelja bokeške baštine.

Kao jednu od trenutno najproblematičnijih istakli su gradnju u Dobroti, posebno u zoni Kamp, gdje se uz samu obalu gradi turističko apartmansko naselje, a u njegovoj pozadini petoetažne zgrade za stanovanje velikih površina. „Ovo je bila jedna od rijetkih sačuvanih zelenih površina između tradicionalnih grupacija kuća u obalnom djelu Dobrote, gdje se među stoljetnim hrastovim stablima nalazio prizemni objekat auto-kampa iz 60-tih godina XX vijeka. Iako je u konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz januara 2014. definisano da postojeća stabla treba čuvati i graditi na prostoru između njih i da spratnost objekata može biti maksimalno prizemlje, iako je od strane strčunjaka iz Boke u martu 2015. podnijeta Inicijativa za pravnu zaštitu kompleksa Auto-kampa u Dobroti, objekat je srušen u aprilu 2015., skoro sva stoljetna stabla su posječena i počelo se sa izgradnjom turističkog naselja.“ U zoni tog turističkog naselja nazvanog Dobrota Palazzi (ukupne bruto građevinske površine 8.194,80 m2) uz samu obalu se gradi hotel sa vilama, kao i „privatna plaža sa lounge“ nasipanjem nekoliko hiljada metara kubnih pijeska u dužini od 120 metara i izgrade dva lukobrana dužine 30 metara, što je suprotno odredbama čl. 18 Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područija Kotora u kome se navodi da “U okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom”. U Društvu smatraju je najveća opasnost to što ovaj “incident u prostoru” može pokrenuti lančanu reakciju u vidu sličnih intevencija na mnogim drugim lokacijama u okviru Područja Kotora.

Iako se u Odluci Komiteta za Svjetsku baštinu iz 2016. godine zahtijeva od State Party da se zaustavi dalja izgradnja u naselju Kostanjica, danas je naselje veće nego u vrijeme donošenja pomenute Odluke Komiteta, a Opštini Kotor su pristigli novi zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola za još 21 novi objekat,“ navodi se u dopisu.

Komitet za Svjetsku baštinu je u Odlukama iz 2016. istakao zahtjev da je za izgradnju planiranih turističkih kapaciteta na lokaciji Glavati-Prčanj potrebno izraditi kako Procjenu uticaja na kulturnu baštinu za PUP Kotor, tako i pojedinačnu HIA studiju (Studiju uticaja na baštinu) za konkretnu lokaciju, kao izuzetno značajnu za univerzalnu vrijednost Područja. Opština Kotor je 27.03.2017. raspisala Međunarodni anonimni konkurs br 2. za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje za turistički objekat kategorije 5 zvjezdica, na urbanističkoj parceli up6, blok 2, u zahvatu lokalne studije lokacije „Glavati-Prčanj“, u samom raspisu navodeći da će budućnost budućeg projekta zavisiti od rezultata HIA studija, te da, ukoliko se investitor odluči da na osnovu smjernica idejnog rješenja krene u izradu tehničke dokumentacije, to čini na vlastiti rizik, pa i u slučaju da se ovim Procjenama ne dozvoljava gradnja na predmetnoj lokaciji.

U Društvu prijatelja bokeške baštine smatraju da je problematično što je konkurs uopšte raspisan prije izrade HIA i izdavanja konzervatorskih uslova za ovu lokaciju, i što je žiri uopšte razmatrao rješenja i dodijelio nagrade radovima čijom bi se realizacijom očigledno narušili atributi Izuzetne unoverzalne vrijednosti Područja Kotora .

„U međuvremenu je 25.01.2018. firma Hexagon Investments d.o.o. Podgorica, trenutni vlasnik zemlje na Glavatima, podnijela Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izmještanje postojećih kablovskih vodova. Krajem marta 2018 već su počeli pripremni radovi na izmještanju kablova, iako HIA za ovu lokaciju nije urađena i nije podnijeta Komitetu za Svjetsku baštinu, kao ni projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara.“

U periodu od kada je, u maju 2015. godine završena, do kad je u novembru 2017.godine donesena Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor za potrebe PUP-a Kotor, usvojen je planski dokument koji omogućava izgradnju na Glavatima (Lokalna studija lokacije Glavati-Prčanj), izgrađen je objekat na lokalitetu Turski rt kao i već pomenuto turističko naselje na lokalitetu Kamp u Dobroti, što je sve u suprotnosti sa mjerama definisanim u Studiji, upozoravaju Komitet UNESCO i ICOMOS stručnjaci zaštite i planiranja.

Znakovito je da je Procjenu uticaja na baštinu/ Heritage Impact Assesment-HIA za kompletno Područje, koja je imala za cilj da se ocijeni uticaj aktuelnih planskih dokumenata Vlada Crne Gore usvojila 10. novembra 2017., i to prije nego je donesena Studija zaštite kulturnih dobara za isto područje. Baštinari postavljaju pitanje kad je riječ o HIA – kako je Vlada Crne Gore mogla usvojiti ovaj dokument prije nego što je podnijet Centru za Svjetsku baštinu, kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela iako je Odlukom Komiteta Svjetske baštine to jasno propisano? Uprkos tome, u međuvremenu usvojenim izmjenama Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora predviđa se da HIA donosi Vlada Crne Gore i to na period od pet godina.

Studija vizuelnog uticaja, rađena 2013.godine odbacila je mogućnost izgradnje mosta na Verigama, ocjenjujući da bi ovakvom intervencijom bile ozbiljno ugrožene univerzalne vrijednosti Područja. „Međutim, 2. februara 2017. na istoj sjednici Vlade na kojoj je donijet Akcioni plan Ministarstva kulture za ispunjenje zahtjeva Komiteta UNESCO, jedna od tačaka dnevnog reda bila je i “Usmena informacija o pregovorima sa Republikom Azerbejdžan vezano za izgradnju mosta Verige” .“

Društvo prijatelja bokeške baštine, obraćajući se UNESCO-u i ICOMOS-u, naglašava da je u periodu između dva zasijedanja Komiteta, o kojem Crna Gora izvještava ove međunarodne organizacije, donesen i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čijem se donošenju protivila cjelokupna stručna i laička javnost u Crnoj Gori zbog izrazito centralističkog koncepta kojim je predviđeno da sve poslove izrade i sprovođenja planskih dokumenata vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali i zbog isključivanja lokalnih samouprava iz procesa odlučivanja u planiranju sopstvenih teritorija. Takođe, ovaj Zakon nije usklađen sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, i tretman kulturnih dobara i baštine u njemu je površan i nedorečen, a njegove su posljedice u praksi već vidljive.

Kao primjer, ističu rekonstrukciju kompleksa palate Smekja-fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta, na kojem su radovi počeli u decembru 2017. godine, dok je tek nakon prijave inspekciji od strane građana Perasta konstatovano, i to u martu 2018, da projekat nema saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja je obavezna po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Ovaj primjer ukazuje da se sprovođenje najsloženijih i najosjetljivijih restauratorskih radova i intervencija u istorijskim jezgrima Područja Kotora realizuje bez kontrole službe zaštite.

Želimo da istaknemo da cilj našeg obraćanja vama nije želja da Područje Kotora izgubi status na Listi Svjetske baštine, već naprotiv, nadamo se vašoj pomoći u sprječavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti. Smatramo da bi za donošenje budućih odluka Komiteta za Svjetsku baštinu bilo korisno da eksperti UNESCO-a obiđu Područje Kotora i sagledaju stanje.

Posebno Vas molimo za hitnu reakciju vezano za lokalitet Glavati koji još uvijek može biti sačuvan. Kod ovoga se pozivamo na Izvještaj savjetodavne UNESCO/ICOMOS misije iz 2013. godine i na odluke Komiteta iz Dohe i Istanbula, u kojima su Glavati navedeni kao lokalitet važan za očuvanje atributa izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora i za koje se zahtijeva izrada Procjene uticaja na baštinu – HIA kako bi se osiguralo da neće biti uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost“, zaključuje se u dopisu koji, uz veliki broj pratećih fotografija i izvoda iz planova, potpisuju Marija Nikolić, dipl. ing. arh., planerka, Aleksandra Kapetanović, dipl. ing. arh., konzervatorka, Katarina Nikolić, dipl. ing. arh., konzervatorka, Jasminka Grgurević, dipl. konzervator-restaurator, Slobodan Mitrović, dipl. ing. arh. i dr. Stevan Kordić, matematičar i fotograf.