Božićno stablo i tvornica leda

BOŽIĆNO STABLO I TVORNICA LEDA

– Predbožićno vrijeme u Boki Kotorskoj krajem XIX i početkom XX vijeka

Piše: Mašo Miško Čekić

U listu ” Boka ” od 25.novembra 1909.godine čitam mali, uokvireni oglas: ‘’ Božićna stabla kao svake godine, također i raznog suhog mesa i delikatesa dobiti se može kod Josipa Sabo u Kotoru ”.
Koliko puno skrivenih rečenica u jednoj napisanoj! Gospodin Sabo blagovremeno, već godinama, nabavlja stabla za svoje mušterije koji Božić proslavljaju svečano, uz okićeno božićno stablo i posebne delicije na prazničnom stolu. Vjerujem da je riječ o jelkama, koje su u Kotor stizale iz planinskih krajeva. Tradicija kićenja božićnog stabla u Boki Kotorskoj se vezuje, pored jelki, za lovoriku, smreku, hrast i druga stabla koja su se mogla ubrati u okruženju. Jelke su, po svemu sudeći, namjenjene onima dubljeg džepa, kojima ih je trgovac isporučivao na kućnu adresu. Mali oglas je značajno svjedočanstvo o pruzimanju tradicijskih vrijednosti, ali i novostečenih evropskih kulturoloških posebnosti, u običajima Boke Kotorske.
Kićenje jelki počinje sa inicijativom trgovaca koji ih nabavljaju, ali je običaj kićenja drugih stabala u Boki znatno stariji. U drugoj polovini XIX vijeka stižu do Boke i različiti ukrasi za božićna stabla i po malo zamijenjuju galetine, koštunjavo i drugo voće, papirnate ukrasne trake i druge ručno rađene ukrase.
Istovremeno, dolazi do velike promjene u bokeljskim kužinama u kojima komine, kamine i ognjišta zamjenjuju špaheri – šporeti ! Bio je to gotovo revolucionarni događaj koji je ubrzo promijenio viševjekovne običaje i u bokeljske domove uveo savremenu, mnogo bogatiju gastronomiju. U božićnim običajima, šporet donosi brojna nova jela i više poslastica koje se sada lakše i brže pripremaju, a mijenja i badnjak, najpoznatiji simbol Božića u našim krajevima. Badnjaci se skraćuju na mjeru špahera, ukrašavaju i povezuju svilenim trakama.
Krajem XIX i početkom XX vijeka bokeljski trgovci utrkuju se ko će imati veću i bolju ponudu u predbožićno vrijeme. Stasanje nove, radničko – građanske klase, nove tehnologije i brži transport omogućili su i višestruko veći obrt robe, a time i znatno savremeniju ponudu. Mada je Boka Kotorska još u XIV i XV stoljeću zahvalno tržište za mnoge rijetke vrste roba i đakonije iz dalekih zemalja, ipak su ih kupovali samo najbogatiji. Sada je sve drugačije, a brojnost trgovaca, trgovina i stovarišta utiče na razvijanje konkurencije i obaranje cijena što pogoduje kupcima. Početkom XX vijeka trgovci Bokeljima nude sve što se može nabaviti u velikim industrijskim i trgovačkim centrima Evrope. Samo iz nekoliko malih oglasa iz 1908. i 1909. godine može se sklopiti slika tadašnje trgovačke ponude u Kotoru. Trgovci brinu o svemu, pa je velika ponuda suhomesnatih proizvoda, pića, galanterijske robe, kolača i drugih poslastica, svježeg mesa, cvijeća, najfinijih štofova, svile,pamučnih tkanina, odijela, cipela i druge robe.
Praznici podrazumijevaju nabavku pića, posebno vina i piva. Trgovina Mata Marasovića u Kotoru obezbjeđuje ” garantovano, naravsko, domaće vino ‘’Hrvaština ” iz Dugopolja u bocama od 10, 15, 20 i 25 litara – uz umjerene cijene ”.
Drogerija Oparenović pobrinula se i ‘’ preporuča štovanom građanstvu svoje bogato stovarište mirođija, likera, ruma, konjaka, marsale, cipra, čiste fine žeste, pravog ruskog čaja i raznih mineralnih voda.
Neka od preporučenih alkoholnih pića i bijelo vino, da šampanjac i ne pominjemo, jednostavno ne idu bez leda. Vrijeme lovćenskih i orjenskih ledara koji su led i tokom ljeta vadili iz dubokih planinskih jama i prenosili na konjima do Boke Kotorske, početkom XX vijeka postepeno nestaje, mada je doba hladnjaka još daleko. Jednostavno, u Kotoru je otvorena Tvornica leda, pa njen vlasnik Marko Karaman poručuje i preporučuje:
” novu moderno uređenu tvornicu leda i Glavno skladište piva Steinbruch i crnog piva Doppel Malz Bier St.Stefan koje liječnici osobito preporučuju. I led i pivo razašilje kroza svu Boku i Crnu Goru ”.
Slastičarnica Rainis u Kotoru ” opskrbljena je velikom zalihom raznih žestokih pića i najbolje vrste finih vina. Ima veliku količinu raznovrsnih slatkiša, a osobito Torata za svadbe, krsna imena i druge svečane prigode, a to sve u sasvim umjerene cijene ne bojeći se utakmice ” .
Pažnju privlači oglas o ” Kunerol masti ” koja je i danas, nakon 110 godina, tema nutricionista i svih koji vode računa o zdravoj ishrani. Bokelji su 1908.godine kupovali mast od kokosovog oraha – ‘’ najfiniju biljnu mast za kuhanje, pecivo i tijesto – kako se ističe u oglasu. Kunerol se naročito ističe kroz osobitu izdašnost, dugo održanje, visoku hranjivost i lahko svarivanje, s toga pruža u svakom pogledu veliku
vrijednost ”. Nova biljna mast prodavala se u jednoj od prodavnica pod Markat i u kotorskom Konzumnom društvu.
I mesari se bore za svakog kupca, pa tako u jednom od oglasa mesari Asanbegović i Ljubović preporučuju svoju Mesarnicu na Rivi u kojoj se sve vrsta ‘’mesa bez đonte” prodaju po cijeni od 1,20 do 1,50 kruna po kilogramu.
Svečanosti i slavlja znače i višednevno pripremanje hrane što je poseban problem u kućama sa malo ženske čeljadi. To uviđa i jedna od kotorskih kuharica koja daje oglas: ” Ko želi sposobnu kuharicu prilikom svadbe, krsnog imena i drugim prigodama, za Kotor i okolicu, nek se obrati administraciji ovog lista ”. Običaj kićenja božićnog stabla prati i posebno uređenje doma, a sve češće se posebno uređuju i prostori za svečanosti i svadbe. Javljaju se stručnjaci za enterijer i cvjećare u kojima se priprema sve od svježeg i umjetnog cvijeća. Cvjećar Špiro Kadija: ” preporuča izradbu umjetnog cvijeća i nabavku živog cvijeća, izrađuje kotarice, bukete, vijence, žardinijere za stolove, cvijeće za vjenčanje po sadanjem običaju i za salonski nakit. Ko bi želio nakite od živog cvijeća neka izvoli naručiti osam dana prije ”. Božićno vrijeme je vrijeme darivanja, pa se trgovci takmiče u nabavci razne robe. Trgovac Mandel preporučuje svoje bogato skladište u galanterijskoj robi, cipelama i raznim artiklima za kancelarije. U prodavnici Vučković, na Trgu od brašna, nema čega nema: ” u svili, plišu, štofovima za žensko odijelo ( kao i nakit za isto ), svilenih bluza, župona u najmodernijim bojama i najnovijoj modi. Dalje, suncobrana i kišobrana, rukavica svilenih, kožnih i pamučnih u svim veličinama i kvalitetima ( za gosođe, gospodu i djecu ). Veliki izbor košulja, kragnova, manžetni, kravatni, čarapa za muške i ženske, kao i muških slamnjih šešira ”. Iz prodavnice Vučković šalju na zahtjev besplatne mustre!
Trgovina manufakturne radnje Jova Đurovića, kod Sv. Klare u Kotoru: ” Preporučuje općinstvu iz mjesta i okolice veliko stovarište štofova, batista zefira, platna, šifona, peškira, tapeta, rukavica, kravata, suncobrana i kišobrana, slamnih šešira, košulja i razne sitne robe uz poštenu uslugu i umjerene cijene ”.
Tada, kao i danas, u predpraznično vrijeme trebaju vam majstori za prepravke, popravak i izradu svega i svačega, pa u listu Boka Jele Vujić stavlja na znanje štovanom općinstvu: ” da sam opet preduzela rad popletanja i izrađivanja novih čarapa. Izrada brza i tačna, pored najumjerenije cijene. Trg od drva 166 ”.
– ” Na znanje općinstvu javljam da sam otvorila u Risnu Radionicu ženskog odijela i svakovrstnog rublja. Najmoderniji kroj- najumjerenije cijene ”- oglasna je poruka Marije Asanović.
U susret praznicima Kotor je posjetio Crmello Olivo iz tvornice muzičkih instrumenata Magrini iz Trsta. Njegova je poruka jednostavna: ‘’ Stigao popravljač i akordator pianoforata i harmonijuma ‘’.
U božićnim običajima Bokelji ne zanemaruju štale i stoku. Grančicu bilja protiv uroka, dobru bala sijena i malo češkanja po vratu zaslužuje svaka životinja na božićno jutro. Otuda i oglas: ‘’ Arbanaško sijeno ko želi imati na veliko, dobre vrsti uz najumjerenije cijene, neka se obrati kod Andrije Schiesi u Kotoru ”.
Sve je to bilo samo za bogate, reći će neko i biti u pravu. A opet, svi su slavili Božić – neko uz priganice, neko uz marcipan tortu. Bogatiji su kupovali što su htjeli, a sirotinja što je mogla. Nije li tako i danas !?
Sretni praznici!