unesco kotor

Da li smo spremni sačuvati Kotoru UNESCO status?

Radni sastanak o planovima za saobraćaj u Boki Kotorskoj i njihovom mogućem uticaju na Izuzetnu univerzalnu vrijednost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora održan je juče u crkvi Svetog Pavla u Kotoru. Na sastanku su učestvovali predstavnici Opštine Kotor i Opštine Herceg Novi, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva saobraćaja, Direkcije za saobraćaj, Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om, JP Morskog dobra, obrađivači prostorno planske dokumentacije i članovi formiranog ekspertskog tima za zaobilaznicu.

Sastanak su otvorili Marija Popović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara i potpredsjednik Opštine Kotor, Tvrtko Crepulja, koji je istakao da je glavni cilj okupljanja stručnjaka podrška izradi studije uticaja planiranih saobraćajnih infrastrukturnih projekata na UNESCO-vu baštinu Kotora, i preko statusa bafer zone, cijelog Bokokotorskog zaliva. Po njegovim riječima, navedena studija trebala bi poslužiti tao izvrsna alatka, kako donosiocima odluka, tako i investitorima, da prevaziđu moguće negativne uticaje na UNESCO-ov status područja, što predstavlja izuzetan razvojni potencijal.

Na sastanku su govorili i UNECSO-vi eksperti, profesor Michael Kloos i Katri Lisitzin iz Švedske, ekspertkinja za kulturni pejzaž, koja je trenutno angažovana na više područja svjetske baštine, koja razvijaju kruzing turizam, kao što su Venecija, Dubrovnik i Krf. Oni su unazali na UNESCO-vu studiju iz 2011. I 2012.godine, koja nalaže da se uradi posebna studija vizuelnog uticaja izgradnje mosta na Verigama, odnosno da se iznađu alternativna rješenja, kao što je prokopavanje tunela, odnosno korištenje trajekta. Takođe, podsjetili su na obavezu izrade jedinstvenog regionalnog prostornog plana za Boku Kotorsku i bolju koordinaciju lokalnog i državnog nivoa planiranja. Novi nalaz Komiteta za Svjetsku baštinu iz 2014.godine upozorio je na nekontrolisanu urbanizaciju zaliva u cjelini, i razvoj saobraćaja, koji će očigledno predstavljati veliko ograničenje na našem prostoru. Takođe je ukazano i na obavezu izrade HIA- Heritage Impact Assessment, odnosno Studije uticaja na kulturni pejzaž zaliva upravo izgradnje obilaznice, odnosno mosta preko Veriga.

Rok za ove aktivnosti je 1.decembar 2015.godine. Po riječima profesora Kloosa, za izradu HIA-e je neophodna saradnja kako uprava bokeljskih gradova, tako i državnih insituticja, NVO sektora, te samih građana. Neophodno je da postoji jedna čvrsta i opsežna baza podataka o saobraćaju na nivou cijele Boke, kako bi se pokazale prednosti i nedostaci samih planova, kako u smislu precizne analize sadašnjih potreba, tako i situacije nakon realizacije planiranih projekata. Iznoseći pozitivne i negativne primjere iz svjetske prakse, eksperti su ukazali i na primjer Drezdena. I pored mogućnosti da se to izbjegne, političari su, uprkos studiji koja je pokazala da će to bitno ugroziti vrijednosti grada Dresdena, donijeli odluku o gradnji novog mosta preko rijeke Elbe, što je 2009.godine rezultiralo brisanjem grada sa mape Svjetske kulturne baštine.

HIA je veoma bitna alatka za evaliaciju uticaja pojedinih projekata na baštinu, za planiranje, donošenje odluka, kao i monitoring. Osim za projekte saobraćajne infrastrukture, HIA se može raditi za potrebe prenamjene zemljišta ili izmjene urbanističkog koncepta, veće turističke projekte, kao i projekte komunalne infrastrukture.
Na značaj izrade HIA-e upravo u ovom trenutku, kada smo u fazi donošenja značajnih planskih dokumenata, ukazala je i Aleksandra Kapetanović, arhitekta-konzervator iz Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio. Na značaj tretiranja Boke kao cjeline u ovom kontekstu ukazale su UNESCO-ve misije, al ii bokeški arhitekti, poput Milana Zlokovića, još 30 godina prošlog vijeka. Kako je zaključila, na žalost, na ovom polju do danas nismo učinili mnogo.

Postupak oko izrade HIA-e koodiniraju Direkcija za izgradnju i uređenje grada Kotora i Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i očekuje se da bi ovaj postupak mogao da bude gotov do 1.decembra. Na jučerašnjem sastanku se čulo i da bi aktivnosti na izradi HIA-e mogle da se preklope sa aktivnostima na donošenju Plana za obalno područje Crne Gore. Javna rasprava o ovom dokumentu, koja se očekuje narednih dana, mogla bi biti prilika da se krene u tom smjeru.

Sumnju u uspješnost takvih projekcija iskazala je arhitekta Marija Nikolić, stručni saradnik kotorskog odjeljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je istakla da opet pričamo jedno, a radimo drugo. Za primjer je uzela Studiju uticaja izgradnje mosta na Verigama, koju imamo već nekoliko godina, a koja je ukazala na sve negativne aspekte pristupanja takvom projektu. Ipak, od toga se ne odustaje, a ključni argument protiv alternative- tunela ispod Veriga, je das mo prostor za to već potrošili. Na što- na izgradnju apartmentkih turističkih sadržaja. Nikolić se zapitala da li će i gradnja mosta biti moguća, ako sa time sačekamo nekoliko godina, da li će, uslijed istog razloga, i za to ponestati prostora.