Dmitro Čistjak: „Poezija je sve važnija u svijetu“

Prošlog vikenda u Tivtu su se okupili pjesnici iz četrnaest zemalja svijeta. Glavni grad Podgorica bio je domaćin i organizator Svjetskog festivala poezije „Eminesku-Njegoš”, čiji je dio prenijet u naš grad.
Svoje pjesme autori su čitali u subotu na matineu u galeriji Buća, a prevod na naš jezik posjetioci su čuli u interpretaciji glumice Ivone Čović. Najmlađi među pjesnicima je prevodilac, koji živi u Kijevu i Parizu, profesor Dmitro Čistjak, koji o učešću na festivalu kaže:
“Za mene je veliko zadovoljstvo i počast što učestvujem na ovom međunarodnom poetskom festivalu “Eminesku-Njegoš”, organizovanom u Crnoj Gori. Moj život je veoma povezan sa Crnom Gorom i bio sam ovdje nekoliko puta. Radio sam sa mojim prijateljem i velikim učiteljem, akademikom Sretenom Perovićem posebno izdanje strane literature u ukrajinskoj reviji strane literature, posvećeno Crnoj Gori, što je podržao počasni konzulat Ukrajine u Crnoj Gori i Crne Gore u Ukrajini, počasni konzuli Stanislav Dovgij i Predrag Milović. Preveli smo radove 40 autora iz 20. vijeka i klasika crnogorske književnosti, Petra Petrovića Njegoša. Poslije toga bio sam urednik ukrajinskog prevoda knjige akademika Sretena Perovića i prevodilac njegove knjige na francuski jezik prošle godine, jer sam takođe na dužnosti u Međunarodnom sekretarijatu za pisma Evropske akademije nauka Arts and letters u Parizu, gdje je i akademik Perović član, kao i jedan od najvažnijih evropskih pisaca, Jon Deakonesku, jedan od suosnivača ovog festivala. Zato je za mene veliko zadovoljstvo što sam ovdje, da otkrijem još više o crnogorskoj kulturi i o radu mojih prijatelja pjesnika iz cijelog svijeta. Mislim da je veoma važno za nas da proširujemo ovu vrstu saradnje, u Crnoj Gori, Francuskoj, Ukrajini i svim ostalim zemljama, koje su se ovdje predstavile. Biće veoma važno da ovaj festival postane godišnji susret, kako bi preko kulture Crna Gora mogla da postigne evropsku i prepoznatljivost širom svijeta. To bi bio važan korak ka evropskoj integraciji vaše zemlje.”

-Vi ste zapravo prevodilac, radite u Kijevu i u Parizu?
“Ja sam profesor francuske lingvistike na Kijevskom nacionalnom univerzitetu, takođe prevodim i sa drugih jezika, slovenskih jezika naročito, kao i crnogorskog, ali u Parizu sam takođe, kao što sam vam rekao, na položaju u Međunarodnom sekretarijatu za pisma Evropske akademije nauka “Arts and Letters”, što je organizacija, koju je osnovao Francuski senat i UNESCO, da bi promovisali saradnju između istočnih i zapadnih zemalja. Poslije pada Berlinskog zida, postoje nove teme za nas, veoma važne, da se proširi međunarodna saradnja vezana za Arts and letters u različitim domenima nauke. Naša ideja je i da se napravi antologija crnogorske književnosti kao prezentacija Crne Gore kao kulturne zemlje u Parizu u našim najskorijim međunarodnim projektima.“

-Do sada ste preveli 50 knjiga, a napisali ste i tri zbirke poezije. Na festivalu su se šalili da ste počeli da prevodite još prije nego što ste krenuli u školu!
„Napisao sam tri knjige poezije, takođe i kratkih priča, ali uglavnom sam prevodio knjige sa različitih jezika. Moj jezik je generalno francuski, prevodim na francuski i sa drugih jezika i sa drugih jezika na ukrajinski, uglavnom slovenskih i sa francuskog. Francuski se govori i u drugim zemljama, kao što su Kanada, Švajcarska, Belgija…a takođe sam prevodio slovenačke, bugarske, makedonske, crnogorske, poljske, engleske pisce, te takođe autore koji govore ruski.

-Što biste rekli o prevođenju poezije, jer to je, čini mi se, takođe vrsta umjetnosti, stvaranje dobre prevoda?
„Da, prevodilac bi takođe trebalo da bude pjesnik prije svega. Veoma je važno da uronimo u jezik kada prevodimo posebnosti stila pjesnika, mašte, ali takođe da budemo veoma osjetljivi prema čitaocima, na čiji jezik prevodimo. Postoji tradicija u poeziji, u stilistici, a ima tradicije i u literarnom procesu i sve to treba da je uključeno u prevod.“

-Znači, imamo određene riječi, pa njihovo značenje, pa stil i melodiju, ritam?
„Naravno, najvažnija je slikovitost, nešto što prelazi iz jednog u drugi jezik, a tehničke strukture su takođe veoma važne. Ritmička struktura, metrička struktura je veoma važna, ali u našoj zemlji, u Ukrajini je važno pružiti sve formalne tehnike koje su u originalnom jeziku. U evropskoj tradiciji su druge škole, ali u našem jeziku je to važno. Zato sam prevodeći imao potrebu da pružim sve te društvene i formalne posebnosti. Ali, to je moj posao, ja sam profesor stilova prevođenja.

-Kada je riječ o poeziji, gdje je poezija danas? Koliko je ona ljudima potrebna i koliko je ljudi čitaju i razumiju?
„Ja mislim da je ona sve važnija i važnija danas u svijetu, jer svaki put vidimo da je poezija fenomen koji spaja kulture. Jezik poezije je univerzalni jezik. Vjerujem da ljudima treba pooezija, naravno različite vrste poezije, jer poezija svake nacionalne tradicije nekog važnog poete je svijet za sebe. Ljudi koji su zainteresovani za proširenje uma bi, naravno, trebalo da čitaju poeziju, a takođe i zbog emocionalnog života. To nije naučni način razmišljanja, nego imaginativan, imaginativan način tumačenja stvarnosti i njenih različitih aspekata, čak i metafizičke stvarnosti. Zato je to nešto što nas približava osnovi fenomena funkcionisanja ovog svijeta i ljudi koji su zaista zainteresovani za zakone ovog svijeta bi trebalo da čitaju poeziju veoma pažljivo.“

-Čuli smo jednu od vaših pjesama. Šta nam možete reći o stvarima, koje vas najviše motivišu?
„Pisanje poezije je uvijek misterija za mene, a vjerujem i za većinu pjesnika, ali naravno i svakodnevni posao na proširenju naših vidika. Kada produbljujemo naš um, naravno da stičemo nova saznanja, senzacije, osjećanja i veoma je važno da idemo na putovanja i otkrivamo nove zemlje, nove kulture, tradicije, pa je na taj način poezija alhemijski process stvaranja neke supstance, koja bi mogla da bude poput filozofskog kamena iz veoma različitih aspekata stvarnosti.“

-Nadam se da vas je Crna Gora inspirisala da napišete neku novu pjesmu?
“Bio sam mnogo puta u Crnoj Gori i napisao sam zaista neke pjesme inspirisan njom, koje su prevedene na različite strane jezike, pa se takođe nadam da doprinosim njenom rasprostiranju u svijetu. Takođe ću i svojim radom antologičara i promotera u Evropskoj akademiji nauke dati sve od sebe da nastavim sa tim, jer je Crna Gora veoma pristupačna zemlja mome srcu . Divna kultura, divna priroda, divni ljudi!”
Dmitro Čistjak izražava želju da Crna Gora i dalje bude njegovo redovno odredište, da joj se vraća opet i opet, jer je to za njega veoma inspirativno.