Nacrt DUP-a ogorčio Lepetance

Brojni mještani Lepetana, učesnici javne rasprave o nacrtu DUP-a Lepetani sinoć su izrazili brojne kritike na račun ovog dokumenta. Na veoma posjećenoj raspravi oni su izrazili svoju ogorčenost zbog nepostojanja prilaznog puta do seoskog groblja, neriješenih saobraćajnica kroz naselje, ali i zabrane izgradnje objekata u zoni vodoizvorišta Plavda i ograničenjima izgradnje zbog studije baštine HIA. O detaljima nacrta govorili su sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata, Tamara Furtula, kao i planeri ispred obrađivača „Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje“ iz Podgorice, Dragana Čukić i Tamara Vučević.

Furtula je podsjetila da je Sekretarijat za uređenje prostora i izgradnju objekata kao nosilac pripremnih poslova, proceduru za izradu planskog dokumenta počeo 2014. godine, kada su donijeli odluku o pristupanju izradi DUP-a. Ona je istakla da je nacrt plana na javnoj raspravi 20 dana, do 21. avgusta i pozvala sve zainteresovane da svoje primjedbe dostave tivatskom Urbanizmu.

„Dobili smo mišljenje od Ministarstva zdravlja koje je posebno skrenulo pažnju na UP – turistička zona Lepetane u kojoj se nalazi prirodni resurs – vodoizvorište Plavda koje je od vitalnog značaja za vodosnadbijevanje velikog broja potrošača. Kako na području Lepetana imamo tri planska dokumenta koja između sebe granice ne poznaju kao ni vodene žile u zemlji, mi smo sugestiju Ministarstva zdravlja razmotrili iz bojazni da se u prostoru ne dese neke veće promjene koje bi ugrozile vodoizvorište. Donijeli smo odluku o zabrani gradnje na ovom prostoru kao i odluku o izradi Elaborata o geološkim i hidrogeološkim istraživanjima i karakteristikama slivnog područja izvorišta Plavda“, istakla je Furtula. Ona je dodala da je procedura javnih nabavki uticala na to da obrađivač obustavi izradu nacrta čekajući rezultate studija, ali da je u maju 2017. godine po njihovom dobijanju nastavljen rad na nacrtu koji prolazi kompletnu zakonsku proceduru dobijanja mišljenja od lokalnih preduzeća i državnih institucija. Procedura je kako je objasnila, dodatno proširena donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata kao i Zakona o zaštiti kulturnih spomenika. „Njima je definisano da oni planovi koji nijesu prošli javnu raspravu podliježu reviziji i da se moraju završtiti do 1. oktobra. Prema mišljenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara i revizione komisije za područje gdje se planira nova gradnja u zoni 2 neophodna je izrada HIA-e. Stoga je na priloženim crtežima narandžastom bojom obilježeno područje koje može pretrpjeti određene izmjene zavisno od zaključaka te studije“, rekla je Furtula.

Objasnila je da HIA-u (Procjena uticaja dosadašnjih i budućih zahvata unutar prirodnog i Kulturno-istorijskog područja na sveukupnu baštinu (Heritage Impact Assessment), radi Uprava za zaštitu kulturnih dobara na način što formira Komisiju, da je predsjednik opštine poslao urgenciju i da vjeruju da će dokument biti završen u toku trajanja javne rasprave odnosno u toku izrade predloga plana.

Planer RZUP Dragana Čukić je objašnjavajući detalje nacrta istakla da se DUP odnosi na površinu od 15,74 hektara i da je njim kroz zone 1 i 2 predviđeno stanovanje manje gustine. Ona je istakla da naselje ima 184 stanovnika i 144 stambena objekta i 51 pomoćni, kao i crkvu Svetog Padovanskog. Nacrtom je u zoni porodičnog stanovanja predviđena izgradnja individualnih stanova kao i objekata za turizam, a maksimalna površina pod objektom i indeksom zauzetosti je 0,4 na placu od 250 kvadrata. Čukićeva je ponovila da plan ima ograničenja u zoni sanitarn zaštite vodoizvorišta Plavda gdje nije dozvoljena gradnja i HIA studija za zonu 2. Dodala je da se planira kompletna rekonstrukcija saobraćajnica i izgradnja novih pristupnih ulica.

Mještanin Adolf Vučinović je rekao da je ovaj plan jedna vrsta genocida prema Lepetanima koje su kroz istoriju dale kapetane, učitelje i borce a sada se u ovom naselje ništa ne ulaže. „Trajekt saobraća po sred Lepetana i degradira čitavo naselje. Nije u redu da stanovnici iz kuća ne mogu izaći i da nas sad ovim planom dovodite u ovu situaciju“, rekao je Vučinović dodajuću da mještani podržavaju izgradnju mosta preko Veriga.

Ivan Ilić je iznio problem prilaznog puta do seoskog groblja.“Ne znam ko crta granica DUP, čime su limitirane i koji su uslovi da se iscrtaju. Naše seosko groblje je na samoj granici DUP a nije ušlo u plan. Na samom groblju se nalazi jedna kulturno istorijski spomenik. Imamo veliki problem putne infrastrukture i samog prilaza tom groblju. Očekivali smo da će groblje ući u DUP i da će imati riješenu putnu infrastrukturu. Kako vidim ni ovaj najnoviji plan ne donosi rješenje“, istakao je Ilić.

Mještanin Vinko Zifra je rekao da je Lepetane nekad imali tri kafane, a sad gosti nemaju gdje da popiju kafu već moraju da prelaze trajekt i da idu do Kamenara ili Veriga. „Više puta je bila obećana kanalizacija. Da li ćemo konačno dobiti kanalizacioni sistem da otpadne vode ne idu u zemlju i ugrožovaju vodoizvorište Plavda?“, pitao je Zifra.

Duško Dimitrijević, vlasnik kuće koja je napravljena 1989. godine je istakao da ni ovom planom nije predviđen prilaz njegovoj kući i da nema ucrtanog puta.

Branko Tomanović je rekao da Lepetane posjeduje izuzetnu ambijentalnu vrijednost i da je dio starih kuća sagrađen krajem 18.vijeka. „Naselje se sad podređuje saobraćaju. Put je trebalo biti planiran iznad naselja i to bi bila znatno jeftinija saobraćajnica. Zašto kroz naselje umjesto saobraćajnice nije planirana pješačka zona’ To bi bilo važno za turizam. Sumnjam da će te za ovaj plan dobiti saglasnost Instituta za biologiju mora zbog biljnih vrsta u moru, a Lepetane je podsjećam dio bafer zone UNESKO-a“, istakao je Tomanović.

Marija Vučinović, mještanka Lepetana i ministarka u Vladi Crne Gore rekla je da donošenje novog DUP-a Lepetane šansa da se konačno riješi pitanje puta do groblja. „Vi nemate odgovor, ali recite kome da se obratimo da riješimo ovaj gorući problem? 40 godina se u Lepetanima priča o tome putu, jedva dolazimo do groblja. Ako se sad ne krene sa rješevanje toga problema, opet ćemo morati čekati neki novi DUP ili HIA-u. Uputite nas kako da riješimo problem groblja“, rekla je Marija Vučinović.

Slavica Ilić je rekla da nakon tri decenije i starog DUP-a iz 2007. godine stanovnici i dalje čekaju prilazni put do groblja i kuća. „Vaša objašnjenja u vezi zaštite vodoizvorišta i HIE su neprihvatljivi. Kažete da je zabranjena nova izgradnja zbog zaštite vodoizvorišta a niko nije prethodno sproveo validno ispitivanje. Najveći vodni slivovi u Lepetanima su danas u zoni najveće gradnje a ne na terenu gdje zabranjujete radove. Tamo vodu nećete naći“, rekla je Ilićeva dodajući da u sanitarnoj zoni vodoizvorišta posjeduju stari objekat do koga sad ne mogu doći.

Mještanka Elena Ljiljanić je postavila pitanje obrađivaču kako je privatne parcele transformisao u park i zbog čega taj park nije planirao na obližnje zemljište u vlasništvu opštine i države. „U tom području imate kasarnu pa tu planirajte parkove a ne na privatnim parcelama“, rekla je Elena Ljiljanić dodajući da je šokirana nastupom i objašnjenjima predstavnika opštine i obrađivača.

Karolina Vučinović je istakla da se za tri decenije u Lepetanima ništa nije promijenilo. „Morate da razumijete našu dugodišnju ogorčenost. Vašim objašnjenima nijeste impresionirali. Koliko rupa je izbušeno da bi se dokazala vaša tvrdnja o sanitarnoj zoni vodoizvorišta? U ovoj raspravi učestvuje 5 arhitekata i 10 pravnika iz Lepetana i morate da budete svjesni argumenata koje iznosite. Svaka urbanizovana parcela po zakonu mora da ima pristupni put. Ovaj plan će biti dobar kad svima bude dobar. Ovako nije kompletan. Nemamo put do groblja, ali zato imamo okretnicu u sred urbanističke parcele“, rekla je Vučinovićeva ističući da je ovaj plan stavio „svim mještanima ključ u novčanike“.

Mihailo Stevović, vlasnik auto kampa „Lovćen“ koji kako je istakao, radi punih 55 godina, rekao je da mu planirani kružni put siječe kamp na dva dijela.

„Više puta sam ulagao žalbu i tražio da se taj put izbriše i ubilježi kamp kako bi od Ministarstva turizma dobio konačno lokaciju. Kamp radi pet ipo decenija i bio je prvi u Crnoj Gori po uređenju“, rekao je Stevović.

Zlatko Vučinović je rekao da institucije koje donose DUP žele da riješe nešto što se godinama planski uništava. On je dodao je studija o vodoizvorištu osnova za devalvaciju imovine građana. „Firma koja je to radila tri dana je mlađa od eleborata iz 1992. godine. To se planski radi iz Podgorice kako bi obezvrijedili imovinu mještana a zatim da ispod cijene pređe u ruke tajkuna. Mještani za tu imovinu uredno plaćaju porez preko 40 godina a vi ovim planom vršite agresiju na privatnu svojinu koja je zagarantovana Ustavom kao najvišim pravnim aktom“, rekao je Vučinović dodajući da je prvi elaborat o vodizvorištu rađen 90- godina kada je glava bila u pitanju i kada niko nije mnogo vodio računa o planovima. „U međuvremenu su nikle kuće po sred puta koji je ucrtan u planovima. Zašto to par stotina puta u gornjem dijelu naselja, po kome se i danas može proći boljim džipom, ne spojite?“, pitao je Vučinović.

Mještanka Zorana Grubišić koja je biolog i član opštinskog Zelenog tima istakla je da njena porodica ima preko 30.000 kvadrata u zaštićenoj zoni za koji uredno plaćaju porez ali ni jedan pedalj ne mogu iskoristiti. „Mi godinama ne možemo da riješimo stambena pitanje. Mnogi naši članovi su umrli čekajući. Samo Plavda kao vodizborište treba da bude zaštićena, ali sanitarna zona koju ste predvidjeli nema vode. Jedan čovjek je već tu kopao bistijernu pokušavaju da nađe vodu, ali je nije našao“, rekla je Zorana Grubišić.