Poljoprivredni pejzaži- vrijednosti, stanje, izazovi

U okviru projekta AGRISCAPE&ME juče je u Gornjoj Lastvi održan okrugli sto na temu “Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi”, koji je okupio srtučnjake, predstavnike nadležnih nacionalnih i lokalnih institucija, poljoprivredne proizvođače, ali i relevantne goste iz Hrvatske i Francuske, koji su govorili o iskustvima na polju očuvanja i unapređenja poljoprivrednih pejzaža u svojim zemljama.

Za adekvatan tretan, zaštitu i revitalizaciju tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža neophodna je sinergija u djelovanju svih institucija i organizacija koje se bave poljoprivredom, planiranjem, održivim razvojem, kulturnim pejzažom, ekologijom, kao i samih poljoprivrenih proizvođača. Istovremeno, u Crnoj Gori, maloj i brdovitoj, upravo je očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža preduslov za razvoj održive poljoprivrede- saglasni su svi učesnici skupa. Okrugli sto u Gornjoj Lastvi inicijalni je korak u ostvarenju jednog od ciljeva projekta AGRISCAPE&ME- uspostavljanju platforme svih relevantnih subjekata i interesenata, a u cilju zajedničke akcije na polju zaštite, revitalizacije i razvojne valorizacije vrijednih tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža, istakla je na početku skupa predstavnica Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio iz Kotora, koji je vodeći partner projekta. Cilj AGRISCAPE&ME projekta, koji se finansira iz evropskih fondova je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt je počeo u aprilu ove godine i trajaće 12 mjeseci, a sprovode ga, uz EXPEDITIO, Kulturno zavičajno udruženja “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo “Boka” iz Tivta.

“Poljoprivredni pejzaži su dio ukupnog kulturnog pejzaža i kulturne baštine. Trenutno u Crnoj Gori nemamo zaštičen ni jedan kulturni pejzaž, a u našoj zajednici nije dovoljno ni prisutna ni svijest o značaju poljoprivrednih pejzaža kao ekonomskih, ali identitetskih kategorija za neko područje u državi”- kazala je Kapetanović, dodajući da tradicionalni maslinjaci, vinogradi, oranice, solila, batunice, katuni, nerijetko nestaju pred narastajućom urbanizacijom ili bivaju zapušteni i prepušteni divljoj prirodi, što, kako je kasnije naglasila jedna od panelista na skupu, Biljana Lazović sa Biotehnološkog fakulteta u Baru, predstavlja veliku opasnost od požara. Lazović je objasnila koliki značaj ima očuvanje tradicionalnih maslinjaka i sorti, te koji su mogući benefiti od revitalizacije čak 40 posto starih maslinjaka koji se danas u Crnoj Gori ne koriste.

Marija Nikolić iz KZU Napredak Gornja Lastva, koje već decenijama kroz različite projekte radi na revitalizaciji Vrmca i Gornje Lastve, upoznala je prisutne sa prirodnom poluostrva Vrmac, osobenostima njegovog kulturnog pejzaža, istorijatom Gornje Lastve i Tivatskog polja, kao povijesno pretežno argikulturnog pejzaža, čije su više zone, sa cjelinama poput Gornje Lastve, visokovrijedni resursi za budući razvoj, ako ih se bude adekvatno tretiralo.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, savjetnica za maslinarstvo Dubravka Radulović govorila je o strateškim opredjeljenjima razvoja poljoprivrede u našoj državi, gdje se maslinarstvu, kao vrsti koja predstavlja jednu četvrtinu voćne proizvodnje, posvećuje posebna pažnja. Uporedo sa strateškim opredjeljenjem- usklađivanjem sa evrospkim standardima i modernizacijom u poljoprivredi, u Ministrastvu su svjesni da je očuvanje tradicije i osobenosti preduslov za razvoj održive poljoprivrede, gdje je, zbog prirode terena i malih gazdinstava, individualni proizvođač u žiži. Podsticajne mjere obuhvataju i obnovu podzida na zasadima, odnosno suhomeđa. Na okruglom stolu je bilo riječi o tretmanu poljoprivrednih pejzaža u prostornom planiranju Crne Gore, gdje je o metodologiji izrade studije predjela, dokumenta koji je Zakonom o planiranju i izgradnji propisan 2014.godine za planiranje na nacionalnom i lokalnom nivou, na primjeru studije za Nacionalni park Skadarsko jezero, govorila pejzažna arhitektica Jelena Franović, ekspertkinja sa 15 gdina radnog iskustva u planiranju.

Ratko Bataković, predstavnik saradnika na projektu ARGISCAPE, Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, govorio je o istorijatu mreže, njenoj misiji, realizovanim projektima, ali i međunarodnim asocijacijama stručnjaka za ruralni razvoj, kao značajnim instrumentima za podsticaj ruralnog razvoja.

Koliko je važan građanski aktivizam i djelovanje samih poljoprivrednika, čulo se iz izlaganja Vesne Đukić, izvršne direktorice Maslinarskog društva Boka.

Gost iz Hrvatske, Goran Andar sa Studija krajobrazne arhitekture Agronomskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o iskustvima u revitalizaciji tradicionalnih jadranskih poljoprovrednih i kulturnih pejzaža u Hrvatskoj, gdje se naučna javnost i civilni sektor dosta često susreću sa nerazumijevanjem i inertnošću nadležnih javnih institucija, ali ipak uspijevaju da postignu napredak u očuvanju pejzaža, prije svega kroz podizanje svjesnosti zajednice o njihovim vrijednostima i potencijalu. U tom smislu, dosta je učinjeno na polju evidentiranja i mapiranja vrijednih predjela, u što su, kroz digitalne aplikacije, uključili najširu zajednicu.

O novim tehnologijama i održavanju poljoprivednih pejzaža uz obnovljive izvore energije na praktičnim primjerima u Francuskoj govorili su Pierre Villeneuve i Damien Felipe Plumley iz kompanije ANTHOS AIR POWER NORMANDIE, dok je princ Nikola Petrovič Njegoš, franskuski arhitekt, ekpert za održivi prostorni razvoj, govorio o Agrikulturnom pejzažu i potencijalima Vrmca, koji je predmet njegovog interesovanja dugi niz godina. Naime, u saradnji sa KZU Napredak, Fondacija Petrović Njegoš realizovala je više projekata kloji za cilj imaju zaštitu ovog jedinstvenog krajolika.

Nakon prezentacija, zapodjenuta je dinamična diskusija, gdje su priliku da postave konkretna pitanja i predoče svoje aktivnosti na polju poljoprivrede, planiranja, tretmana i zaštite predjela, imali i predstavnici Opštine Tivat- sekretarka Tamara Furtula i arhitekta Vesna Nikolić iz Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata, te sekretarka Tatjana Jelić i mr.hortikulture Igor Mamula iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.