Protestna šetnja do Ponte Seljanova okupila više stotina građana

Više stotina Tivćana i Bokelja odazvalo se pozivu neformalne građanske inicijative „Bokobran“. Oni su protestnom šetnjom i skupom na Ponti Seljanova poručili da je plan kompanije „Sea trade“ da ovo popularno kupalište naspe pijeskom i postavi čak 252 ležaljke za njih neprihvatljiv.Sa zviždaljkama i uz zvuke bubnjeva „Bokobran“ je priredio protestnu šetnju od Upravne zgrade Adriatik Marinas do Ponte Seljanova. Učesnici protesta nosili su transparente „Bokobran – Ne gradi na“, Sa Lovćena vila crče“, „Basta“, „Hvala na održivom raspadu“, „Lovćen na nularicu – spjažu duž cijele Boke“. Među učesnicima protesta bili su bokeljski građanski aktivisti, pripadnici tivatskih stranaka, kao i brojni građani Seljanova, a organizatori su saopštili da su na skup pozvali i predsjednicu opštine Snežanu Matijević ali se nije odazvala pozivu.

„Posudili smo od svojih nasljednika ovaj predivni komad obale, ali odustajemo da je sve do nas, pristajemo na gotove proizvode. Zaboravili smo da je to naš prostor, naša zemlja i da smo mi svoj legitimitet i da mo nekome povjerili da u našše ime odlučuje i da nas zastupa. Crna Gora je uspostavila sistem planiranja prostora da je najveći dio devastacija u Boki sproveden po zakonu. Ono što imamo u prostoru je ništa naspram onog što je nacrtano i što piše u planovima. I to nije bilo dosta, već je Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo DSL koji ima snagu zakona, a ni taj se plan ne poštuje na Ponti Seljanova“, rekla je Stjepčevićeva dodajući da ni elaborat procjene uticaja na životnu sredinu nije urađen u skladu sa DSL u urbanističko tehničkim uslovima koje je izdala opština Tivat. „Sve se to dešava ispred naših očiju. Pontom Seljanova upravlja Morsko dobro, ali ko sprječava opštinu Tivat koja ima 5,6 miliona eura viška da preuzme na upravljanje Pontu Seljanova, napravi šetalište i uredi plažu za nas građane Tivta?“, pitala je Antonela Stjepčević, čelnica „Bokobrana“.

Ona je pročitala pismo upućeno protestnom skupu dr Slavice Kašćelan –Petović, naučne saradnice kotorskog Instituta za biologiju mora koja je istakla da je prije svega zbog prirodno slabe cirkulacije morske vode i intenzivnog razvoja nautičkog turizma u zalivu Boke narušena biloška ravnoteža. „Svaka intervencija na granici kopno-more dovodi do promjena u fizičkim uslovima sredine za organizme koji tu žive. Nasipanje plaža, betoniranje obale i sve slično tome nepovratno uništava postojeće stanište. Koliko je to štetno postajemo svjesni tek mnogo kasnije kad primijetimo da nekih vrsta više nema i to obično ekonomski vrijednih, a onda je obično kasno da se bio šta uradi“, istakla je u svom pismu Slavica Kašćelan Petović. Ona je naglasila da su istraživanja Instituta za bilogiju mora pokazala na Ponti Seljanova prisustvo zaštićenih vrsta „cystoseira barbata“ „cymodea nodosa“, sunđera „aplysina aeropohoba“, korala „cladocora caespitosa“, školjke palasture, morskih krastavaca iz roda „holothuria“ kao i morskog konjića „hippocampus guttulatus“. „Prisustvo ovih vrsta nas tjera na zaštitu ovog područja“, zaključuje se u pismu naučne saradnice kotorskog Instituta.

Predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović je naglasio da je obalni prostor Boke i Primorja na udaru brutalne centralizacije koja doživljava svoj vrhunac nakon usvajanja Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. On je naglasio da je skup Inicijative „Bokobran“ oko Ponte Seljanova već treći skup u poslednje vrijeme u Tivtu kojim građani izražavaju protest zbog uzurpacije plaža. „Krtoljani su zbog pristupa plaži Plavi Horizont blokirali saobraćaj kod Kružnog toka, a nakon toga je održan i građanski protest na gradskoj plaži koja je od javnog kupališta pretvorena u hotelsko“, rekao je Komnenović. „Sve je to posljedica katastrofalnog zakona koja ugrožava Boku i bokeljski način života. Lokalnim samoupravama su vezane ruke, prostorom se upravlja iz Podgorice, a mještani će kako stvari stoje more moći gledati, ali mu neće moći prići. Pogledajte šte se samo desilo u Krašićima. Sada se ponovo sprema Prostorni plan obalnog područkka koji je u formi nacrta i koji predviđa „valorizaciju“ svakog kutka obale“, rekao je predsjednik UO Matice Boke. On je pozdravio inicijativu „Bokobrana“ i pozvao na jedinstvo sve građanske organizacije od Herceg Novog do Ulcinja.

Mještanka Seljanova, Sanja Vuković rekla je da svakog stanovnika ovog dijela Tivta vežu uspomene za ovo parče obale. „Lično nemam ništa protiv bilo kog investitora koji ovdje dođe, to su ljudi u potrazi za unosnim projektima, a Boka je sigurno lijepo mjesto za ulaganje. Ja imam problem sa nekontrolisanim devastiranjem naše obale. Kao građaninu ne može mi biti normalno da konstantno nasipamo u more pijesak, praveći vještačke plaže i uništavajuži živi svijet koji tu opstaje. Koliko sam pročitala u medijima, planira se nasipanje plaža duž čitave rivijere, od Veriga, preko Donje Lastve i još dalje. Da li ćemo kao građani dozvoliti sve to? Mislimo da je obaveza i prema nama samima i našoj djeci da ustanemo i kažemo da ne može“, rekla je Sanja Vuković.

„Čuli smo priču o granici tolerancije živog svijeta koji govori o njegovoj održivosti, jer neodrživo je nešto što ga narušava. Našš svijet je sada narušen. Barem možemo da iskažemo svoje negodovanje i nepristajanje da budemo dio onih koji to dozvoljavaju. Jednog dana naša djeca će nas pitati i čudiće se kako je lijepa Boka. Mi ćemo reći – „trudili smo se da je održimo“. Pitaće nas – „zašto je ovdje toliko betona ?“ a mi ćemo reći „Bar smo pokušali da je spasimo“, rekla je Marijana Mišić Škanata, predsjednica „Evropskog doma Tivat“. Ona je okupljenima pročitala svoju pjesmu koja počinje stihom „Naša mila Boko, ranili te duboko. Okovali betonom, pod lažnim oreolom za napredak turizma“.

Ovaj prikaz slajdova zahteva javaskript.