Saopštenje Centra za građansko obrazovanje uoči Dana mladih

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči Međunarodnog dana mladih – 12. avgusta, ponovo podsjeća da se samo kroz aktivno učešće mladih u procesima donošenja odluka od značaja za njihovu budućnost može uticati na suštinsko poboljšanje položaja mladih u društvu.

Rezultati istraživanja o mladima u Crnoj Gori pokazuju da mladi, uprkos svojim potencijalima, postaju sve više nezainteresovani za bilo kakav društveno-politički angažman kako bi mijenjali na bolje okruženje u kojem žive. Važan dio uzroka je i u obrazovnom sistemu koji ne podstiče aktivizam. Dodatno, Građansko obrazovanje je sa redovnog i obaveznog predmeta svedeno na izborni, a upravo taj predmet je nosio najviše mogućnosti za učenje principa demokratske političke kulture, razvoja komunikacionih i zagovaračkih sposobnosti, ali i kritičkog promišljanja. Tako se mladima, kroz formalni obrazovni sistem, ne daje osnova da budu pripremljeni da prepoznaju tekuće probleme, a posljedično ni da preduzmu lične akcije u pravcu promjena u društvu i rješavanja izazova sa kojima se suočavaju.

Posebno je zabrinjavajuće i što mladi nemaju povjerenja u institucije sistema, te cijene da su često predmet njihove manipulacije i instrumentalizacije. U Crnoj Gori pogled na mlade još uvijek nije pogled na potencijal, već je to prije pogled na određeni „problem“. Zanemaruje se činjenica da mladi nijesu problem sami po sebi, već da je potrebno raditi na rješavanju konkretnih problema sa kojima se mladi susrijeću i koje su oni kao takve prepoznali, a ne neko drugi u njihovo ime. Mladi ne mogu biti samo „resurs za budućnost“, oni moraju biti učesnici koji svojim potencijalima i aktivizmom doprinose poboljšanju društvenog i političkog života sadašnjice.

Na žalost, nacrt novog Zakona o mladima, koji je do nedavno bio na javnoj raspravi, nije prepoznao značaj podrške omladinskom aktivizmu mladih koji se predloženim komplikovanim i birokratskim nacrtnim rješenjima ograničava. Na primjer, omladinsku organizaciju može osnovati samo nevladina organizacija, studentski parlament organizacione jedinice univerziteta u Crnoj Gori ili učenički parlament osnovan u srednjoj školi. U praksi, ovo znači da mlada osoba koja se želi baviti omladinskim pitanjima van postojećih struktura to zapravo ne može, već mora pripadati već formiranim kako bi onda osnovala omladinsku organizaciju koja će imati status pravnog lica i svoje organe upravljanja. Takođe, problematično je i propisivanje uslova za osnivanje omladinske organizacije, u kojima, između ostalog, stoji da omladinska organizacija prilikom osnivanja mora imati obezbijeđen prostor za administrativno poslovanje. Konačno, nacrt Zakona ograničana i članstvo u omladinskim organizacijama a samim tim i mogućnost bavljenja različitim oblicima društvenog angažmana u više organizacija. To su samo neke od odredbi koje nesumnjivo ograničavaju sloboda udruživanja mladih, sputavaju njihov kreativni razvoj na više polja i ne motivišu ih da budu što aktivniji u društvu.

CGO se nada da će brojne reakcije na ovaj zakonski tekst imati uticaja kako bi se on unaprijedio u konačnoj verziji i dao podsticajan okvir za ohrabrivanje mladih na aktivizam a ne da bi služio učšvrćavanju apatije i percepcije mladih da oni ovom društvu ne pripadaju. Zato je posebna odgovornost na institucijama da obezbijede prostor za razvoj mladih u punom kapacitetu, a čiji je sastavni dio i uključenje mladih u procese odlučivanja koje ih se direktno tiču.

Rezolucijom 54/120 Generalne skupštine UN 12.avgust je proglašen Međunarodnim danom mladih i njegovim obilježavanjem se stavlja akcenat na napore mladih u oblikovanju savremenog društva. Takođe, ovaj dan je zamišljen i kao prilika za prepoznavanje potencijala mladih i njihovog aktivizma u doprinosu zajednicama kojima pripadaju. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih je bezbijedno okruženje za mlade.