Slobodan franovic

Slobodan Franović: Ja stvari gledam iz svih uglova

Gost Radio Tivta bio je Slobodan Franović, predsjednik Crnogorskog Helsinškog komiteta. Iz podužeg zaniljivog razgovora izdvajamo akcente:

Kako biste vi ocijenili stepen ljudskih prava u Crnoj Gori?
To bih pogledao iz dva ugla. Prvi je iz ugla kreiranja odgovarajućih pravnh normi. Nakon obnavljanja nezavisnosti Crna Gora je dobila Ustav koji je napravio ogroman korak naprijed. Ja nisam zadovoljan svakim detaljom Ustava, ali je to dobra osnova za kreiranje zaista dobrog pravnog okvira koji se odnosi na ljudska prava. Jako dobra je činjenica je da odredbe Ustava predvidjaju da pravni poredak čine međunarodni ugovori koje je retifikovala Crna Gora. Čak i više od toga, i opšte prihvaćena običajna pravila međunarodnog prava. I da sve ovo ima proritet nad domaćim pravom. To je jedna strana. Druga strana je ono kako se ostvaruju ta prava. Tu je najveći problem u mehanizmima zaštite. Mi još uvijek nemamo djelotvornih pravnih sredstava na nacionalnom niovu. Da je to tačno pokazuje i velki broj predstavki koje su naši građani pokrenuli kod Evropskog suda za ljudska prava. Ima ih preko hiljadu. U odnosu na broj stanovnika to je veliki broj.
     Ima dosta primjedbi opozicionih političkih partija i nekih NVO na zloupotrebe u izbornom procesu. Kako vi gledate na to?
Crnogorski Helsinški komitet je bila prva organizacija koja je pratila izbore u Crnoj Gori. Ali, mi smo uvijek stavljali fokus na prava i slobode građana, a ne stranaka ili neke druge organizacije. To gledamo i sada. U posljednje vrijeme imamo ozbiljnu represiju, ozbiljno ograničavanje i kršenje prava građana, i ako hoćete potkopavanje i rušenje našeg Ustava. Naš Ustav počiva na suverenitetu građana. Naša država počiva na vladavini prava. Ali, to ne znači da donosite bilo koji zakon. Ne možete donijeti zakon kojim ćete kršiti temeljne principe pravde i kršiti ljudska prava. Tu je Parlament u zadnje vrijeme otišao debeli korak nazad. Ljudska prava počivaju na ideji prirodnih prava. Ta prava pripadaju nama samim tim što smo rođeni kao ljudska bića. Nama ta prava ne daje nikakva vlast. Jedina obaveza vlasti je a osigura da ostvarujemo ta prava i da osigura mehanizme njihove zaštite.
Mi smo uradili jednu analizu iz ugla ljudskih prava. I to ćemo obajviti narednih dana. Građani imaju biračko pravo. To znači da glasaju, ali ne samo to. Morate imati pravo da se kao pojedinac kandidujete. Sada je to značajno ograničeno. Građanima se mora olakšati da ostvaruju pravo glasanja a ne da im otežate. Mi smi istraživali i ovu stvar sa sprejom. Ja nisma dobio serttifikat koje su hemikalije u tom spreju. Koliko je to štetno za zdrave, koliko za bolesne ljude? Morasmo voditi rasčuna o dostaojanstvu naših građana. Na ovaj način sa posmatarčima u izborima, prekršena su elementarna pravila, Ne smijete da uznemiravate birača. Ako građanin ne želi pomoć ne smijete da mu se namećete i da ga iznemiravate.
     Kako gledate na aferu „Snimak”?
Ja sam različlite snimke imao priliku da vidim. Od slučaja Špegelj, Mašan do slučaja Snimak. Ja na te stvari gledam na drugi način. Svaki slučaj se mora istražiti do kraja. Ja želim da se primjenjuje zakon u srvhu i ciljeve za koje je donijet. To je vladavina prava. Ovo nije vladavina prava. To je potkpavanje pravnog poretka i pozirivnog razvoja. Ne možeemo dekretom izgraditi institucije. Crna Gora je postala država 2006. godine. Ko je uspio da izgradi institucije za osam godina? Njihov razvoj je ključna stvar. I stvako ko je dobronamjeran treba da radi u tom pravcu. A ne da ih potkopava.
     Crnogorsko novinarstvo je u velikoj krizi. S jedne strane krši se Etčki kodeks i principi profesije, a s druge strane ne blistamo ni po medijskim slobodama, barem po ocjenama Fridom Hausa?
Sloboda izražavanja i sloboda medija su predmet našeg interesovanja. I tu smo vodili određene kampanje. Izvještaji međunarodnih organizacija se baziraju na domaćim izvorima. Ja ne uzimam dovoljno kedibilno te izvještaje. Jer znam podatke i stvarno stanje. Recimo, pratimo klevetu. Vidio sam u izvještajima da se govori o milionskim odštetama. Ali, to traži strana koja tuži. To nije odšteta koju je Sud donio. Ključno je koliki je iznos u pravosnažnoj presudi. Nema iznosa iznad evropskih standarda. Mi pratimo praksu drugih država. Mi imamo ozbiljne probleme u Crnoj Gori, ali potpuno na drugoj strani. Tražimo da se svaki slulaj ugroćavanja medijskih sloboda istraži do kraja. Pogledajte slučaj paljenja vozila. U trenutku požara policajci koji su terebali da osiguraju tu imovinu, su nestali. To je slučaj gdje su kosekvence trebalo da povuku najdogovoreniji ljudi iz MUPa.
     Imali smo dosta negativnih stvari kad su medijske slobode u pitanju. Ubistvo Duška Jovanovića, paljenje vozila Vijesti, prebijanje koleginice Lidije u Nikšiću i kolege Tufika u Beranama i mnoga druga. To su ulazni podaci za onoga ko pravi skalu medijskih sloboda.
Ne možete jednu stvar koja se dogodila toliko godina prije prikazivati sada i to neprecizno. Ubijen je čovjek. I svi kažu novinar. Nije bio novinar. Bio je poslanik, zatim vlasnik i glavni i odgovorni urednik lista „Dan”. Užasno je što je čovjek ubijen. I od prvog dana smo insistirali na potpunom rasvjetljavanju ubistva i pozadine slučaja i izvodjenju pred lica pravde svih umješanih u zločin. To je strašan zločin. I svi ovi drugi slučajevi koje ste pomenuli. Akcenat je na organima koji su dužni da sprovedu djelotvornu i efikasnu istragu. Tu je problem. A to skoro niko ne potencira. Tu ja tražim odgovornost.
     A koliko smo izgubili odgovornost za javnu riječ?
Potpuno. Danas možete da pokrenete klevetničku kampanju, kampanju sramoćenja. Uvrede su svakodnevna stvar. I masovno se to radi. Ja fokus ne bih stavljao na novinare. Oni su u mnogo težoj situaciji od mnogih drugih profesija u Crnoj Gori. Neki nemaju Ugovore, ne uplaćuju se doprinosi. Nemaju nikakvu zaštitu od kuće u kojoj rade.
Inače, ovdje se sve radi ili ste za ili ste protiv. Nema nezavisne pozicije. I to je veliki problem. Ja gledam stvari iz svih uglova. I opet sam skeptičan da li znam. Kažem, problem je što ste nekad imali neku vrstu cenzure. Toga više nema. Ali, sada imate vlasnike kad su u pitanju privatni mediji i imate uticaja sa te strane. Imate i sasvim jasno vezivanje medija za političke stranke. I to je jedan od ključnih uzroka sunovrata profesionalizma u medijima.