Sovinc: U unapređenje Solila uključiti lokalno stanovništvo

U posljednjih desetak godina u specijalnom rezervatu prirode “Solila” urađeno je mnogo, a cilj okruglog stola na temu njihove zaštite i unapređenja specijalnog rezervata bio je da lokalnom stanovništvu i institucijama koje su uključene u razvoj ili se bave Solilima pokažemo sve aktivnsoti koje smo pokrenuli posljednjih godina i mislim da je sve urađeno poprilično studiozno, kazala je rukovodilac Službe za odrđivi razvoj u JP “Morsko dobro”, Aleksandra Ivanović istakavši da je namjera istražiti kako kulturno istorijski aspekt tako i prirodna staništa kako bi kreirali viziju daljih aktivnosti u zaštiti Solila i njihovoj valorizaciji. “Namjera nam je i da s druge strane valorizujemo i unaprijedimo ono što su kulturne i istorijske vrijednosti tog područja, a sve u cilju da to područje postane atraktivno za posjetioce i sastavni dio turističke ponude”, istakla je Ivanović naglasivši da se rade bazne studije kako bi dobili dovoljno podataka i na taj način konkurisali kod EU fondova za donacije.
Upoređujući sa slovenačkom solanom Sočevlje, dr Andrej Sovinc je kazao da je ona prije 15 godina u potpunosti izgledala kao i tivatska Solila danas. On je naglasio da se u Sočevlju proizvodi so koju izvoze u više od 20 zemalja. Zaposlenih imaju 96, a počeli su, kako je istakao sa petnaestak. Sovinc je naglasio da se sa uređenjem tog lokaliteta povećao i broj ptica, ali i značajno broj posjetilaca, sa 5 hiljada na danšnjih 45 hiljada.
Govoreći na okruglom stolu o zaštiti i valorizaciji rezervata prirode, Sovinc je naglasio da je u taj proces neophodno uključiti lokalno stanovništvo. To je prva pretpostavka da posao uspije jer to ne mogu učiniti angažovane firme. “Lokalno stanovništvo ima emociju i iskustvo”, naglasio je Sovinc koji je angažovan za izradu Studije regulacije kanala i vodotoka na Solilima.
Ističući korišćenje i mogućnost apliciranja kod evropskih fondova, Sovinc je kazao da su hitne mjere koje treba preduzeti u valorizaciji Solila, hidrološko uređenje kanala, sanacija nasipa i rijeka na tom području. “Ako se to ne uradi doći će do erozije i izgubiće se ono što je ostalo i od prirodne i od kulturne baštine”. On je, podjsećajući na činjenicu da su Solila nastala vjekovnom saradnjom čovjeka i prirode, kazao da isto takvom saradnju Solila danas treba i sačuvati.
Nestanu li tivatska Solila, ulcinjska Solana i Buljarica, milioni ptica ostaće bez bitnih staništa na migratornom putu ptica, istkao je ornitolog Darko Saveljić apostrofirajući primjer odlične saradnje lokalne upravaže, Morskog dobra, nevladinog sektora i drugih institucija kad je u pitanju zaštita jednog lokaliteta kakva su Solila. On je posebno istakao povezivanje prirodne i kulturne baštine i stvaranja jednog turističkog paketa i to je nešto u što stvarno vjerujem i što mislim da ima budućnost. To je najbolja nadopuna svim vrstama turizuma u Crnoj Gori”, istakao je Saveljić.
O prisustvu slatkovodnih kornjača na Solilima, koje su super indikatori eko sistema, govorio je Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa, dok je Olivera Marković iz Instituta za biologiju mora istakla da je na Solilima zabilježeno prisustvo 9 vrsta riba, dvije vrste cipola, brancini, orade, dvije vrste lista, šparevi, guljoči i kanjci.
O izuzetno vrijednom lokalitetu sa aspekta kulturno istorijske baštine govorila je Aleksandra Kapetanović iz kotorskog “Expeditia”, koja je istakla izuzetnu vrijednost tog lokaliteta i u arheološkom smislu. “Expeditio” je angažovan na izradi Studije zaštite kulturne baštine.