STOP KRIVOLOVU

„Stop krivolovu“ od akcije sve više prerasta u pokret, a crnogorska javnost najzad je upoznata sa obimom ovog problema, o čemu se već decenijama ćuti. Na preko 2000 km hrvatske obale ukupno je osam “crnih tačaka”, gdje se krivolovi dinamitom, u Crnoj Gori, na 293 km, tih tačaka je 48!

Stop krivolovu naziv je akcije koju je pokrenula neformalna grupa građana, okupljena u grupi More i ribolov. Entuzijasti, mahom sportski ribolovci iz primorskih opština, al i iz unutrašnjosti, žele da skrenu pažnju javnosti i nadležnih institucija na velike ekološke posljedice neuspostavljanja kontrole nad krivolovom, što se najviše odnosi na najopasniji vid “lova u mutnom”- pomor ribe eksplozivnim sredstvima, odnosno dinamitom.

Dopadljivi plakati, sa crveno crnim logom, koji na zaustavljanje krivolova poziva stilizovanom bombom koju u znak zabrane pretvara riblja kost, istaknuti su i u našem gradu, a cilj ove akcije objašnjava aktivista grupe More i ribolov, predsjednik upravnog odbora ribolovačkog društva “Pristan” iz Bara, Nebojša Tomašević:

“Mi ne kudimo institucije, niti ih prozivamo da rade ili ne rade svoj posao. Niti nas, uslovno rečeno, zanima što je bilo do sada. Cilj je da prihvatimo kakav imamo problem id a svi skupa razmislimo kako najbolje da ga riješimo. Saradnjom, konsenzusima, memorandumima, u bilo kojoj firmi. Svi ribolovački klubovi, sve ekološke NVo, sve neformalne grupe, koje vole ribolov i Jadran će im izaći u susret.”

Tomašević ističe da je sada pravi trenutak da se ozbiljno posvetimo regulaciji ove oblasti, jer su otvorena pregovaračka poglavlja vezana za more, što se prije svega odnosi na zaštitu Jadrana.

Koliko je situacija zabrinjavajuća, ukazuje i činjenica da je Hidrografski zavod Hrvatske izradio mapu hrvatske i crnogorske obale, na kojoj su markirane tačke gdje se još uvijek krivolovi dinamitom. Na preko 2000 km hrvatske obale, koja ima i preko 1200 ostrva, takvih tačaka je osam, dok ih je dužinom293 km obale Crne Gore čak 48.

Za ekološki oporavak, “tački” pogođenoj pohlepom treba 30-ak godina! Osim ribe i ostalog morskog svijeta, ugroženi su i kupači, ronioci, učesnici u pomorskom saobraćaju.
Krivolovci ovom metodom trebaju odgovarati za tri krivična djela, a u Crnoj Gori, gdje se ćiketaje oko 200 dana u godini, u posljednje tri sigurno, a sigurno ni mnogo duže, niko nije kažnjen za ovaj zločin.

Kao osnovnu pretpostavku regulacije, aktivisti grupe More i ribolov ističu organizaciju ribolovačke službe.