srednja sk

Tivat kroz novinsku građu – 7.jul

07.07., iz opstinskog arhiva – Tivat kroz novinsku građu

„Jadranska straža”, br. 7, str. 197- 199, 07.07.1929.g.
Mornarička zanatlijska škola
kod komande Pomorskog Arsenala u Tivtu

Prvi temelji sadašnje Mornaričke Zanatlijske Škole kod Komande Pomorskog Arsenala u Tivtu udareni su u 1922. godini, te su – kako se po sebi razume – prve godine njezina opstanka protekle u vrlo skromnom, ali i vrlo istrajnom radu.

Rad beše skroman pošto školi nedostajahu i učila i sredstva potrebna za obuku; na priprostim klupama okupljaše se zrelija i razvijenija mladež, upućujući se i usposobljući bar donekle za buduće zvanje, pa ipak i takav rad, s druge strane, beše vrlo istrajan što svedoči i visina, do koje se je škola do današnjih dana podigla. O odličnim uspesima škole može da se uveri svak, ko može da prisustvuje godišnjem zaključnom ispitu. Pogotovo uspeh postaje očigledan kad se vide pokusni radovi, koje učenici III. razreda izrađuju kao dokaz, da su postali sposobni da budu prevedeni u kalfe i uvršteni u radničke redove.
Potrebu da se ovakova škola vaspostavi najbolje dokazuje činjenica, da na našim stranama nije bilo izučenog zanatlije u pravom smislu reči, dok je o koristi ovakove škole posve suvišno i govoriti, jer je po sebi jasno, da je u osobitom interesu Mornarice, da može u radionicama svojih komanda i ustanova uposliti vrsne i pouzdane sile, ljude s domaćeg ognjišta. Mimogred moglo bi se istaknuti i to, da je po današnjem stanju stvari ova škola od osobite i neizrecive blagodeti za Boku Kotorsku, siromašan i pasivan kraj, pošto njenim sinovima pruža ne samo mogućnost vaspitanja, nego i sredstvo zarade i izdržavanja.
Koliko važnost, toliko s druge strane i korist ove škole, uočili su svi nadležni faktori Mornarice, te joj posvećuju sve veću pažnju, i njen život i razvitak prate osobitim simpatijama. Tu je u prvom redu istaknuti Gospodina Ministra Vojske i Mornarice, koji je dana 3. marta 1927. godine izvolio doneti rešenje, „da se kod Komande Pomorskog Arsenala u Tivtu uspostavi Mornaričko-Zanatlijska Škola za izobrazbu stručnog radničkog podmlatka za potrebe radionica i slagališta Mornarice.”
… Škola ima tri razreda. Prosečni je broj đaka već od njenih prvih početaka do danas 120. Obuka se deli na teornu, u školi, i praktičnu, u arsenalskim radionicima, a podeljena je tako, da se učenici 3 dana sedmično nalaze na teornim predavanjima u školi, a 3 dana na praktičnim radovima u radionicama. Dužnost nastavnika vrše za stručne predmete lica iz delokruga Komande Pomorskog Arsenala, a za predmete opšte naobrazbe honorarni nastavnici, lica građanskog reda.
… Gledom na grane zanata, zastupljene su sve struke. Uzimajući u obzir Pomorski Arsenal, Građevinsku Upravu Mornarice i Intendansko Slagalište Mornarice, izučava se: mehaničarski, tokarski, kotlarski kovački, bakro-kovački, bravarski, motoristički, livničarski, stolarski, modelistički, brodograditeljski električarski, jedrarski, krojački i crtački zanat.
Škola počinje 1. septembra, a svršava danom 28. juna sa zaključnim godišnjim ispitom. Učenici III. razreda, koji su svršili zaključni ispit sa odličnim i veoma dobrim uspehom, dobivaju nadnicu od 40 Dinara, a oni, koji su zaključni ispit svršili sa dobrim uspehom, dobivaju nadnicu od 26 Dinara. Za vreme školovanja priznata je također učenicima izvesna novčana nagrada, i to učenicima II. razreda Dinara 20 dnevno, a onim III. razrreda 24 Dinara dnevno, dakako u danima kada se nalaze na praktičnom radu u radionicama, dok učenici I. razreda nemaju nikakove novčane nagrade. Pored ovih nagrada, svi učenici za čitavo vreme školovanja dobivaju učila i školski materijal besplatno, o trošku Kr. Mornarice.
Prama Uredbi, školska se godina u Mornaričkoj Zanatlijskoj Školi završava zaključnim ispitom. Ovaj igra glavnu ulogu za učenike III. razreda, jer nakon ispita, položenog sa dobrim uspehom, sledi njihov prevod na kalfe, drugim rečima bivaju uvršteni u radničke redove. Imajući u vidu važnost ovog momenta, školska je godina 1927-1928. zaključena tako svečanim načinom kao nikada do tada. Na vežbalištu Kr. Mornarice održana je svečana služba božja po rimokatoličkom i pravoslavnom obredu, uz sviranje glazbe Mornarice. Službi božjoj prisustvovali su svi učenici Mornaričke Zanatlijske Škole sa nastavničkim zborom i za tim se uputili u prostorije nove mehaničarske radione Pomorskog Arsenala okićene i pune uzvanika. Kad su utihnuli zvuci mornaričke muzike, šef tehničkog odseka Pomorskog Arsenala, kontraktualni viši inžinjer g. Albert Gerčer, održao je učenicima prigodni govor, u kom se dodirnuo njihovog školskog života te im na vatren način prikazao važnost njihovog budućeg života u Mornarici i ljudskom društvu. Na poziv govornika, urnebesni trokratni „Živeo” zaorio je iz grla svih prisutnih.
Po tom su učenicima razdeljene svedodžbe, nakon čega je otvorena izložba radova učenika III. razreda Mornaričke Zanatlijske Škole te radova učenika Srednje Tehničke Škole u Splitu. Ova je izložba trajala do konca meseca jula, te je za celo vreme bila brojno posećivana.