1 jul

Tivat kroz novinsku građu – 1. jul

Iz opštinskog arhiva. Tivat kroz novinsku građu

„Glas Boke“, br. 32, str. 3, 01.07.1933.g.
Donja Lastva

Na Tjelovo održala se je ovdje uobičajena procesija. Sve su kuće bile iskićene zastavama i zelenilom. Iza školske djece u procesiji stupao je odred naših mornara pod vodstvom svojih oficira.

Za baldakinom (nebom) išli su načelnik općine i prestavnik Kr. mornarice inž. potpuk. g. Hofman, zatim pretstavnici mjesnih vlasti i korporacija sa nekoliko g.g. oficira, a potom mnoštvo građanstva.
Vjerski obred obavio je veleč. kan. Don Đuro Perušina na našem i starosl. jeziku, a pjevači kor je zaista divno pjevao.
Da je mjesni pjevački kor tako briljirao treba zahvaliti požrtvovanom radu i sposobnošću g. Iva Paskovića, koji je naše pjevače dotjerao do tako zamjerne visine, da zaista zaslužuje priznanje.

 

„Glas Boke“, br. 333, str. 3, 01.07.1939.g.
Ljetovalište „Sokolovac“ 

Sokolski savez telegrafski je odobrio Sokolskom društvu Tivat 30.000 dinara za izvršenje hitnih radova na plaži „Sokolovcu“ u Krtolima. U prvom redu iskopaće se bunar za pijaću vodu i postaviti barake. Interesovanje sokola iz cijele zemlje za plažu „Sokolovac“ vrlo je veliko, tako da Sokolskom društvu Tivat stižu mnogobrojne prijave za ljetovanje. Početkom jula dolazi u ljetovalište grupa od oko 250 sokola-ca iz Beograda i Tuzle.

„Glas Boke“, br. 333, str. 4, 01.07.1939.g.
Bogdašić

Na Petrovdan je Bogdašić svečano proslavio hram crkve. Iz jutra se redalo nekoliko tihih sv. misa a u 10 s p. p. otslužio je veliku sv. Misu mjesni župnik Bogdan Petrović. Popodne su se razvila narodna kola; svečanost je uveličala glazba iz Tivta.

„Pobjeda“, br. 33, str. 4, 01.07.1945.g.
Primjeran rad Arsenala u Tivtu
Radnici Arsenala dali su u korist države 52.203 radnih dana
Oslobođenjem Tivta, naša vojska je zatekla Pomorski arsenal u vrlo lošem stanju. Njemačka soldateska i u ovom kraju naše zemlje pokazala je svoje varvarstvo. Radionice raznih otsjeka Arsenala pretvorene su bile u hrpe željeza i srušenih krovova, a luka, bila je puna potopljenih brodova. Čitav bokeljski zaliv od Oštre do Tivta Njemci su bili zasijali minama da bi onemogućili svaku plovidbu željeznim brodovima po Boki. Čišćenje svega toga oduzelo je mnogo truda. Mobilisanjem u Armiju otišlo je mnogo naših pomorskih stručnjaka, te je i tim bilo otežano osposobljavanje tivatske luke i tivatskog Arsenala. Od razlupanih djelova mašina često puta vrijedne ruke naših radnika kombinovale su razne djelove, a ponekad i čitave mašine. Zato je bila potrebna umješnost i neumorni rad.


Udarničkim radom dovedene su mašine u ispravno stanje, te je tako od njih 224 preko 80 % osposobljeno za rad. Pored tehničkog rada, radništvo Arsenala koraknulo je u kulturno-prosvjetnom polju naprijed i slobodno se može reći da ni na tom polju ne zaostaju sa sličnim ustanovama u našoj zemlji.
Šestoga juna ove godine održana je sindikalna konferencija u Radničkom domu. Na zboru je bilo oko 700 članova, koji su zaposleni u Arsenalu. U toku dnevnog reda, pored ostalih pitanja, bilo je postavljeno i pitanje prekovremenog rada u korist države. Radnici su jednoglasno pristali da svi prekovremeni časovi, kao i rad nedjeljom od pet časova, idu u korist države. Na taj način radnici su radili za državu 52,203 sata u toku prošlog mjeseca. Isto tako radnici su izrazili želju da žele ubuduće raditi devet časova, time da im se plati samo osam časova, a deveti čas da ide za državu. Stalni dnevni rad od oko 700 časova rada ponikao je iz njihove svijesti. Značajnost toga, tim je veća, jer su većinom ti radnici oženjeni ili su članovi porodica, čija je zarada jedini imetak. Ta odluka radnika i namještenika u Tivtu pruža nesebičan primjer požrtvovanosti, kao i odanosti prema najvišim – zajedničkim ciljevima.