UNESCO: Znaćemo u Bahreinu

Upozorenja Komiteta UNESCO o nekontrolisanoj i prekomjernoj gradnji u zaštićenom području Kotorsko-risanskog basena datiraju od 2003.godine, a preporuke iz Dohe, te zahtjevi iz Istanbula, doveli su nas u situaciju da hitnim i konkretnim akcijama moramo zaustaviti devastaciju prostora, ukoliko želimo sačuvati status područja na Listi svjetske prirodne i kulturne baštine. Gdje smo 13 mjeseci od kad je Vlada Crne Gore donijela Akcioni plan za ispunjenje zahtjeva UNESCO-a?

Vlada Crne Gore donijela je Akcioni plan za ispunjenje zahtjeva Komiteta UNESCO 2.februara 2017.godine. Milica Nikolić, sekretarka Nacionalne kancelarije za saradnju sa UNESCO-om i Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om, za naš radio kaže:

„Usvojena je HIA (Heritage Impact Assessment- Procjena uticaja na baštinu) na Vladi i poslata UNESCO-u na razmatranje. Usvojen je Izvještaj za područje, koji je takođe poslat UNESCO-u na razmatranje. Ranije su usvojene, a kroz Izvještaj su poslate Komitetu dvije studije kulturnih dobara, jedna za potrebe planskog dokumenta za Kotor, a druga za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje. Dakle, svi ti procesi koje je UNESCO godinama od nas tražio su završeni. U narednom periodu znaćemo njihov stav po pitanju ne samo dokumenata, nego svih stvari koje su se desile u prostoru. Polovinom godine je naredno zasijedanje Komiteta u Bahreinu. Tada ćemo imati njihov konkretan stav. U međuvremenu će nam dati odvojeno mišljenje na dostavljenu HIA-u. Moguće čak da ćemo imati ekspertsku posjetu tokom narednog perioda, koja će markirati sve te probleme koji su se dešavali i u prostoru, i u planskoj dokumentaciji“- kaže Nikolićeva.

Na pitanje kako je moguće da su naše institucije sistema i tokom protekle godine amenovale projekte za koje je i apsolutnim laicima jasno da ne smiju da se dese u zaštićenom području, poput aktuelizacije projekta u Kostanjici, nasipanja plaže u Dobroti i izgradnje petoetažnog hotela u Perastu, Nikolićeva ističe:

„Što se tiče ovih promjena koje su se desile u prostoru, kada je u pitanju hotel u Perastu, Nacionalna komisija je, kao savjetodavno tijelo, uputila određene dopise- pisma Ministarstvu kulture i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, da provjere neformalne natpise koji su se našli u medijima oko izgranje hotela. Koliko sam upoznata, građevinski inspektori su bili na terenu kako bi provjerili dokumentaciju. Ja očekujem u narednom periodu da će nadležna ministarstva dobiti određena saznanja i da će donijeti određene mjere tim povodom.“

Neophodna je bolja sinergija između institucija sistema, poručuje Nikolić, ali i veća odgovornost kompletnog društva prema baštini.

Na pitanje da prokomentariše izjavu Pavla Radulovića, ministra održivog razvoja i turizma, datu u aprilu prošle godine, da će, bez obriza na nalaze HIA-e za izgradnju mosta na Verigama, oni „na Vladi odlučiti da li nam je bitniji most ili UNESCO status“, Nikolićeva odgovara:

„Činjenica je da je UNESCO već izrazio određenu distanciranost u odnosu na ideju izgradnje mosta na Verigama i da je više puta zahtijevao kroz odluke Komiteta da se ispita ta mogućnost i da je potrebno da se za taj projekat uraditi HIA. To nam je u planu ove godine, kada dobijemo mišljenje o HIA dokumentu za cijelo područje. Tada će se raditi pojedinačna HIA studije za most na Verigama. Ono što jeste stav UNESCO-a je da je pitanje saobraćaja u Kotoru prioritetno i da saobraćajna gužva i pritisci definitivno utiču loše na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, da to treba riješiti. To je UNESCO definisao u svojim odlukama. Dakle, niko ne osporava da je to važno pitanje i da je to potreba građana Boke. To je činjenica. Ali, to rješenje ne podrazumijeva izgradnju mosta, ili isključivo na tom mjestu. Treba napraviti analizu svih mogućih lokacija i svih mogućih prelaza Boke Kotorske- da li je to tunelski prelaz ili most i na kojim sve lokacijama se on može naći. Za svaku od tih ideja je potrebno napraviti analizu i izraditi HIA-u kako bi se došlo do toga što su najmanje štete po prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, čija je ambijentalna vrijednost jedna od suštinskih vrijednosti“- objasnila je Nikolićeva.