IGMAN

Za prekograničnu saradnju 50 miliona

Evropska unija će, u narednih šest godina, za prekograničnu saradnju Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine izdvojiti oko 50 miliona eura, saopšteno je u Kotoru, na radnom sastanku učesnika saradnje na tromeđi tri države članice Igmanske inicijative.

Pomoćnik ministra za regionalnu saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Željko Kuprešak, kazao je da su prioriteti – tržište rada, zaštita okoline, turizam, malo i srednje preduzetništvo, kulturno nasljeđe, klimatske promjene i prevencija požara, poplava i organizovanog kriminala.
Govoreći o onome što Hrvatska, kao nova članica EU, čini za regionalnu saradnju, Kuprešak je naglasio spremnost za nastavljanje regionalne saradnje.
„Prekogranična saradnja je uvijek bila test za bilo koje vrste bilateralnih politika. Zahvaljujući našim prijateljima iz Igmanske inicijative, njihovoj hrabrosti i istrajnosti, ona je preživjela sedmogodišnje razdoblje koje je počelo finasiranjem od strane EU 2007.” Kazao je Kuprešak.
Kuprešak naglašava „da” regionalna saradnja postaje „Sine qua non” bilo koje vrste napretka i političkih konsultacija na ovim prostorima.
“Republika Hrvatska kao nova članica EU je definitivno opredijeljena za pomoć svojim susjedima”, kazao je, potencirajući da u Hrvatskoj ostaju pri opredjeljenju da susjedima iz regije treba pomoći, jer je ulazak svih zemalja regije u EU strateški prioritet ove zemlje.
Predsjednica opštine Kotor Marija Ćatović je kazala da je raduje činjenica da je Igmanska incijativa ponovo zaživjela i što će biti uloženi napori da se sagledaju zajednički interesi za saradnju prekograničnih regija nakon zajedničke izjave ministara vanjskih poslova tri sujedne države potpisane u Herceg Novom 2009. godine.
Kopredsjednik Igmanske inicijative Branko Lukovac je ocijenio da se od 2009. odvija postepen i konstantan napredak u međusobnim bilateralnim odnosima zemalja regiona uprkos ekonomskim teškoćama sa kojim se suočavaju.
„I to je pozitivan elemenat razvoja do kojeg je došlo nakon 2009. godine. Ono što je eventualno nepovoljno kretanje su globalni odnosi na relaciji EU – SAD – Rusija i problem Ukrajine, što potencijalno može potisnuti interes za ovim regionom, ali nas to još uvijek ne pogađa” rekao je Lukovac.
On smatra da saradnja na tromeđi može prerasti u važan prekogranični ili euro-region koji bi mogao biti uzor mnogim regionima u EU.
Lukovac smatra da bi o dogovorenom trebalo obavijestiti ministre inostranih poslova na narednom sastanku Komisije za projekte Igmanske inicijative u Dubrovniku, čime bi se dao novi impuls saradnji.
Generalni direktor Generalnog direktorata za bilateralne poslove MVPEI-ja, Željko Perović, ističe zadoljstvo odnosima Crne Gore, Hrvatske i BiH.
„Oni su primjer prijateljskih međudržavnih odnosa, karakterišu ih intenzivan politički dijalog, dobrosusjednski odnosi i opredjeljenje i svestrana bilateralna i regionalna saradnja”, kazao je Perović, naglašavajući da sve što nas povezuje, od zajedničke istorije do evropskih i evroatlantskih opredjeljenja, ukazuje da su međuzavisnost, očuvanje mira i suživot na ovim prostorima naša najveća dostignuća, nešto što nas preporučuje kao pouzdane miroljubive i ka budućnosti okrenute nacije i države.
“Tome je doprinijela snažna privrženost i angažman naših pograničnih regija, opština i gradova kroz inicijativu koja je rezultirala zajedničkim projektno orjentisanim radom”, kazao je Perović.
On je podsjetio da je tokom crnogorskog predsjedavanja osnovana Komisija za prekograničnu saradnju u slučaju prirodnih i ostalih katastrofa na području upravljanja ljudskim resursima.
„Crna Gora je spremna na svim nivoima, opštinskom, regionalnom i na nivou Vlade, da punim kapacitetima bude posvećena saradnji prepoznajući u njoj priliku za poboljšanje kvaliteta života građana i dalje unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa”, poručio je Perović.
Pomoćnik ministra za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Amer Kapetanović, je kazao da su zajednički projekti izuzetno aktuelni.
„Prije svega jer su se dogodile nek stvari u posljednjih pet godina za koje mislim da odražavaju realnu potrebu lokalnih zajednica i država da se povezujemo na tom planu. Integrirana protivpožarna zaštita graničnog područja, monitoring granice, prekogranično povezivanje, putevi istrijskog nasljeđa, izražavaju sektorski sve one realne potrebe za zajedničkim odgovorom na krize, elementarne nepogode i katastrofe. Ovdje su to požari uglavnom”, kazao je Kapetanović.
On je ukazao i na značaj finalizacije digitalizacije koja je u EU završen proces.
„Monitoring granice na tromeđi kao sigurnosno pitanje protiv trgovine ljudima može se samo zajedno rješavati”, dodao je Kapetanović.
On je, kako je prenio Radio Kotor, istakao pomoć susjeda u saniranju šteta od nedavnih katastrofalnih poplava u BiH koje iznose 15 odsto BDP-a, a što i najegzaktnije govori o negativnim implikacijama za ekonomiju jedne zemlje koja spada u red siromašnih.
Kapetanović je naznačio da u EU postoje fondovi u kojim se mogu naći novci za finansiranjem projekata posebno koji su u sinergiji tri zemlje, Igmanske inicijative i NVO sektora.

 (Portal RTCG)