Česti primjeri nelegalne gradnje, koje evidentiraju kontrolori Službe kontrole zone morskog dobra u preduzeću „Morsko dobro” , govore o devastaciji prostora. Ti primjeri se zapisnički konstatuju i informiše Uprava za inspekcijske poslove, a procedura je poprilično duga jer se nerijetko dešava da se radovi i završe prije nego što inspektori reaguju.
Takvi primjeri su, u odnosu na ranije godine dosta smanjeni, rekao je pomoćnik direktora budvanskog preduzeća, mr Dragoljub Marković istakavši da i dalje ima intervencija koje nisu primjerene obali. Na svaku ilegalnu intervenciju treba reagovati zbog toga što je država ta koja vodi politiku i definiše strategiju. On je mišljenja da strategija nije poljuljana kad je u pitanju sama obala, što se ne bi moglo reći za zaleđe, naveo je Marković.
„Ogroman pritisak na obalu generiše gradnja vila, bez obzira da li je formala ili ne, koja prevazilazi ono što je definisano kao strateški interes Crne Gore, a to je izgradnja stanova za tržište koji generišu ogroman pritisak na samu obalu. I to je ono što može biti strateški problem. Ako smo u strategiji pogrešni onda se teško te greške mogu liječiti”, objasnio je Marković istakavši da u preduzeći preko deset godina ukazuju i govore o nelegalnoj gradnji.
Sa strateškog nivoa se mora uvoditi red „na čemu radi -Morsko dobro- pa bi kod reforne sistema, koja podrazumijeva donošenje novog Zakona, koji je u proceduri, trebalo da preduzeće dobije više ingerencija nego što ih ima jer sa trenutnim zakonom nelegalne intervencije iz Morskog dobra mogu samo da prijave nadležnim organima”, obrazložio je Marković navodeći da je dijelom i u tome problem jer je dosta duga i složena procedura od prijave pa do dolaska nadležne inspekcije. Ipak, glavni problem po njemu je izvjesnost kaznenih mjera. „Ako ljudi znaju da će sigurno biti kažnjeni, odnosno da će objekat biti uklonjen, ako nije legalan onda se ne bi ni ususdili da grade”.
Kod izrade planskih dokumenata i izdavanja odobrenja trebalo bi razmisliti da li su oni strateški ispravni ili ne. Prilika za to je izrada Prostronog plana obalnog područja, koji bi sa strateškog nivoa trebao da razmnotri sve ono što je realizovano i ono što je predviđeno da se realizuje u usvojenim planovima.
„Bum na tržištu nekretnina kakav je bio zadnjih godina značajno je začepio pojedine lokacije na crnogorskoj obali pa bi valajlo razmisliti da li tako nastaviti ili primjeniti planska opredjeljenja, provjeriti da li je sve u skladu sa onim što nam jeste strategija, a ona se najkraće definiše kao održivi razvoj, zaključio je Marković.
