09.07.., Iz opštinskog arhiva, Tivat kroz novinsku građu
„Vreme”, br. 3062, str.3, 09.07.1930.g.
Podmornice „Nebojša” i „Hrabri” sa brodom „Sitnica” stigle su u Bejrut
Juče je jedan odred naše ratne mornarice sastavljen od Kraljevskog broda Sitnica i od podmornica Hrabri i Nebojša, nalazeći se na krstarenju po Sredozemnom moru, uplovio u luku Bejrut u Siriji.
Posle posete koju je u maju i junu prošle godine naša Kraljevska mornarica učinila Krfu, Malti i Bizerti, pod zapovjedništvom tadašnjeg komandanta mornarice admirala g. Dragutina Price, i posle posete koju je naša krstarica Dalmacija učinila takođe prošle godine u leto, Barceloni i Marselju, ovo je treće veće krstarenje naših ratnih brodova u inostranim vodama.
U ponoć 25. juna isplovila je iz Boke Kotorske matična lađa Sitnica sa podmornicama Hrabri i Nebojša pod komandom kapetana bojnog broda g. Janka Kršnjavog, koji je u isto vreme komandant prve grupe podmornica.
Podmornicom Hrabri komanduje na ovome putu kapetan korvete g. Erin, a podmornicom Nebojša poručnik bojnog broda g. Dabović.
„Jadranska straža”, br. 7, str. 172-173, 07.1931.g.
Impresije sa gradilišta našeg školskog broda u Hamburgu
… Kad sam po prvi put ugledao brod, sunula mi je glavom sva historija postanka pitanja školskog broda, koje se vuče već 10 godina, otkad je osnovana Jadranska straža, pa briga pojedinaca, Mjesnih, Oblasnih, Glavnog te lzvršnog odbora za nj, milioni milodara, koje je narod iz svih krajeva naše zemlje dao za nj. I zato sam uz vodstvo g. kap. N. Krizomalia, g. Regnera i direktora pregledao svu njegovu utrobu i vanjštinu, motrio osobitom pažnjom onog hladnog Nijemca, koji oko njega radi, inžinira koji prati njegov rast, direktora, koji bi htio svakomu da zadovolji. Truplo mu je bilo gotovo, paluba dijelom izgrađena, motori su bili već spušteni, da ih prikuju, na stalno mjesto. A interesantno je gledati, kako ga grade. Četiri radnika je kovalo željezne stijene, nekoliko njih je pililo ploče, treći su prenosili cement i željezne komadiće visokim dizalicama te ih spuštali u dno utrobe da dadu potrebnu težinu bazi, koja mora biti u ravnoteži sa visokim jedrima, kad ih nadme vjetar; neki su bojadisali stanovite dijelove, neki zalijevali katranom. Tu se od buke udara stotine čekića, od ritmičkog zvrka pile i udaranja bučnog tereta dizalice ne može razgovarati. Osoba je osobi vrlo blizu, viče joj, a ne čuje se.
… lnteresirao sam se za tačne dimenzije našeg broda. Brojevi nijesu govorili o njegovoj ogromnoj veličini, ali meni se učinio veći nego li koji drugi u okolici, dapače veći od najvećeg broda, što se sada gradi u Hamburgu. Precijenio sam ga, jer mi je njegova buduća važnost umanjila vrijednost broja. Poznata je stara istina, da se kvantitet i kvalitet rijetko kada slažu i ko hoće da ocijeni vrijednost jedne stvari iz samo jedne od ovih vrednota, taj griješi. Ima škol. brodova na zemlji, koji će biti veći od našeg, ali kad u taj naš manji brod uđe zanesena omladina za more, kad se red na njemu bude održavao kao sat, a čistoća kao u carskom dvoru, kad veselje za more bude prožimala dužnost, kad se zapovjednik bude slagao sa podložnikom i on bude plovio u tuđe vode u harmoničnoj cjelini na moralnoj visini, onda će maleni brod postati velik u našim i tuđim očima. Vidio sam u ovom škol. brodu početak jedne nove ere našeg pomorstva. …
dr. Ivo Rubić
„Glas Boke”, br. 283, str. 1, 09.07.1938.g.
Sezonska pruga Tivat- Ulcinj
Od 1 jula Tivat je dobio još jednu parobrodsku prugu. „Morava”, parobrod „Zetske plovidbe”, saobraća svakog drugog dana na pruzi Tivat- Budva- Ulcinj. Ova će pruga naročito dobro biti iskorišćena od Tivćana u nedjelju, kad im se pruža prilika da cio dan provedu na jedinstvenim plažama kod Budve. U izgledu je da će se ove sezone prirediti nekoliko izleta sa muzikom iz Tivta.
„Glas Boke”, br. 283, str. 4, 09.07.1938.g.
Tivat
U Tivat je doputovalo na ljetovanje oko 30 članova „Jadranske straže” iz Osijeka.
*
Sokolsko društvo Tivat daje danas veliku Akademiju na svojem ljetnom vježbalištu, za koje vlada u mjestu veliko interesovanje.
