16.07., Iz opštinskog arhiva, Tivat kroz novinsku građu od 1838 – 1950.godine
„Naša sloga”, br. 14, str. 55, 16.07.1872.g.
Uredovni jezik obćinah u okružju kotorskom.
„N.L.” pišu iz Kotora, da je bečka vlada pozvala obćine, da se izjave, kojim jezikom žele uredovati; gradsko vieće kotorsko zaključilo je hrvatsko- srbskim jezikom, ćirilskimi ili latinskimi slovi prama potrebi, samo su tajnici obćine Risna i Krtole odmetnuli se od svoga naroda i odgovorili vladi, da u ta dva mjesta imaju jednako pravo srbski i talijanski jezik, pa da će ih jednako upotrebljavati!! To će biti valjda zato, što oni neznadu jezika narodnoga, a ipak vuku plaću od naroda. Nu tajnici dali su taj odgovor bez obćinskoga vieća, pa će ih ovo pozvati na odgovornost za slične odgovore.
„Glas Boke”, br. 284, str. 2, 16.07.1938.g.
Tivatska prašina
Još s proljeća skrenuta je preko lista pažnja na veliku prašinu koja guši prolaznike na obali „Stanišić” u Tivtu. Sada, po ovoj afričkoj vrućini, ljudi jedino traže u veče odmora na obali. Ali tu, čim neko prevozno sredstvo prođe, digne se gusti oblak prašine koja se sruči u čaše gosti koji se pred lokalima odmaraju.
Kad pozvani faktori ovo ne bi smatrali neugodnim, trebali bi makar da smatraju nehigijenskim i da koliko prašinu toliko i onaj strahoviti zadah kanalizacije nastoje otstraniti, jer u jednom naprednom središtu kao što je Tivat, gdje nam često dolaze i strane mornarice, ovo ne bi smjelo da postoji.
Ako se od mještana traže dužnosti, potrebno je da im se daju i prava, naročito kad se radi o čuvanju zdravlja.
„Glas Boke”, br. 284, str. 2, 16.07.1938.g.
Doček biskupa u Krtolima
Krtole su prošle nedjelje doživjele jednu rijetku i spontanu manifestaciju vjerske snošljivosti i bratske ljubavi. Sasvim nenadano posjetio je naše mjesto preuzvišeni biskup Butorac. I ako niko nije znao za njegov dolazak, vijest da je kotorski biskup stigao u mjesto, pronijela se munjevitom brzinom, i za kratko vrijeme našli su se na okupu mjesni sveštenik sa mnogo seljana, a na svim crkvama u Krtolima i okolici (koje su sve osim jedne pravoslavne) zabrujala su zvona u čast njegova dolaska. Seljani, predvođeni crkvenim i opštinskim pretstavnicima, došli su mu u susret zaželivši mu dobrodošlicu kao dostojnom nasljedniku biskupa Učelinija, kojega su Krtoljani naročito volili i poštovali i sa kojim ih vežu nezaboravne uspomene i doživljaji, naročito za vrijeme teških iskušenja, i kod koga su uvijek nalazili potrebnog savjeta i očinske zaštite. Sa ovim istim poštovanjem oni su srdačno i spontano dočakali i njegova nasljednika na biskupskoj stolici preuzv. biskupa Butorca.
„Pobjeda”, br. 169., str. 4, 16.07.1949.g.
„Jedinstvo” (Hercegnovi) – „Arsenal” (Tivat) 13:0
U okviru 13 julske proslave odigrana je u Hercegnovome u prisustvu velikog broja gledalaca nogometna utakmica između sindikalno sportskog društva „Jedinstvo” iz Hercegnovog i „Arsenala” iz Tivta. U timu „Jedinstva” nastupili su kao gosti poznati državni reprezentativci „Crvene zvezde” koji se sada nalaze u Hercegnovom na odmoru: Rajko Mitić, Đajić, Stanković, Takač i Palfi. Nastup igrača Crvene zvezde publika je toplo pozdravila, a naročito Rajka Mitića i Đajića koji su za vrijeme čitave igre bili glavni predmet pažnje. Za vrijeme cijele igre „Jedinstvo” je bilo nadmoćnije, tako da se igra odvijala stalno pred vratima „Arsenala”. Igrači „Arsenala” nijesu mogli da se suprostave svome protivniku niti da se srede. Sve njihove navale kojih je bilo vrlo malo završavane su na bekovskoj liniji protivnika ili u aut. Utakmica je završena rezultatom 13:0 (4:0) za „Jedinstvo”.
Golove su dali Mitić 5, Đajić 2, Stanković 4, Palfi 1 i Hotka 1. Sudio je Žilko iz Kotora objektivno i bez grešaka.
„Pobjeda”, br. 168, str. 5, 16.07.1950.g.
Treća republička smotra horova
Od 11 do 13 jula na Cetinju je održana Treća republička smotra horova, za koju je vladalo veliko interesovanje građanstva. …
Nastup sindikalnog hora KUD „Bratstvo” iz Tivta bio je takođe osrednji, s obzirom da je ovaj kolektiv u prošloj godini nagrađen za postignute rezultate, a da od tada nije nimalo napredovao. Masovnu pjesmu „Tito nek vodi nas” od Saksa izveo je ispod svog nivoa, dok je izvođenje ostalih kompozicija zadovoljilo. Horovođa Adam Staničić iako samouk mnogo je postigao. To što hor nije napredovao posljedica je tehničkih i organizacionih teškoća sa kojima se ovaj kolektiv neprestano bori. …