Na osnovu rezultata istarživačkog tima koji sačinjavaju stručnjaci iz Italije, Albanije i Crne Gore o stanju ribljeg fonda u Jadranu uslijediće preporuka Ministarstvu poljoprivrede Crne Gore, kao i Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterna da se moraju preduzeti mjere zaštite, kazao dr bioloških nauka i šef Laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora iz Kotora, koji partner u realizaciji projekta.
Ovih dana završena su istraživanja, koja se na pstoru Jadrana odvijaju u sklopu projekta „Naučna pomoć odgovornog ribarstva na Jadranu”, odnosno FAO AdriaMed projekta, koji jednim dijelom finansira EU, a drugim Generalna komisija za ribarstvo Mediterana.
Ta istraživanja se vrše već pounih 15 godina u kojima je Institut za bilogiju mora iz Kotora veoma bitan partner, kazao je gostujući u programu radio Tivta, dr Joksimović navodeći da se radi o ispitivanjima i pokušaju da se sačuvaju resursi morskog ribarstva.
„Svakog ljeta pa i ovog smo s tim ciljem radili kočarsko snimanje standardnom metodom i brodom koji je već 10 godina svakog ljeta u crnogorskim vodama. Riječ je o istraživačkom brodu Paskvali Kristina na kome se nalazi mješovita istraživačka ekipa Italije, Albanije i Crne Gore. Na našem moru je deset ustaljenih pozicija koje su određene prije 15 godina i na kojima se ponavljaju istraživanja standardnim povlačenjem kočarske mreže u trajanju od pola sata na dubinama od 50 -700 metara u zahvatu naših teritorijalnih, ali i međunarodnih voda”, objasnio je dr Joksimović naglasivši da je prevashodni cilj da se utvrdi šta se dešava sa populacijama riba, da li je njihovo brojno stanje isto ili manje?
Instalirane su posebne mape o rasprostranjenosti jedinki, mjesta mriješćenja, funkcije koje se dešavaju iz godine u godinu, a istraživački tim radi na prikupljanju podataka o težini, dužini, reproduktivnom stadijumu, određivanju starosti riba, gustini tzv jata… Na sastav riblje populacije utiču i promjene na globalnom nivou.
Podaci do kojih su došli u Italiji, Albaniji, kao i Crnoj Gori pokazuju da je populacija u opadanju. Nema velikih jedinki, uglavnom se love manji primjerci. To je pokazatelj da bi trebalo razmišljati o uvođenju mjera u smislu uvođenja nekog zabrana, posebno u dijelu godine kada se ribe mrijeste ili ograničenje ribolovnih dana, kazao je Joksimović da crnogorski Zakon ne predviđa nikakve zabrane, dok u Italiji postoji ograničenje ribolova tokom ljeta u periodu juli – avgust, prvenstveno kočarenja. Joksimović je kazao da je neuporediva flota Italije, Albanije i Crne Gore, koja je sa najmanjom flotom, broji 17-18 pšrilično starih brodova.
Zbog trenutnog stanja i rezultata do kojih jr došao istraživački tim, neophodno je Ministarstvu poljoprivrede, ali i Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana dati preporuka da se razmišlja o sličnim mjerama kao u Italiji.
Narednih mjeseci uslijediće razgovori o donošenju zajedničkog plana o upravljanju Jadranskim morem uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Albaniju i Crnu Goru i donesu mjere u cilju očuvanja resursa sa predlogom modela njihovog održivog korišćenja „jer je to u interesu svih nas da bi ribarstvo moglo da opstaje i da bi se obnovio riblji fond, a dobar pokazatelj je brojnost mlađi koja će doći u fazu mrijesti”, naglasio je dr Joksimović.
