Odlukom Skupštine Crne Gore, na današnji dan 1961. Godine osnovan je Zavoda za biologiju mora, sa sjedištem u Kotoru. Zavod, današnji Institut za biologiju mora je samostalna naučna ustanova, jedan od suosnivača i član Univerziteta Crne Gore.
Zavod se bavio naučno istraživačkim radom iz oblasti zaštite korišćenja i unapređivanja priobalnog pojasa na Crnogorskom primorju. Prvi direktor Zavoda bio je akademik dr Vladimir Lepetić. Današnji Institut za biologiju mora, obavlja naučnoistraživački rad iz oblasti zaštite, korišćenja i unapređenja priobalnog mora Crnogorskog primorja, neurobiološka istraživanja na modelima morskih organizama, okeanografska i istraživanja bioaktivnih jedinjenja ekstrakata flore i faune, a u domen njegove djelatnosti spada i zaštita životne sredine, organizacija morskog ribarstva i marikulture, kao i osposobljavanje i usavršavanje kadrova za naučni i stručni rad.
Gostujući u našem programu direktor Mirko Đurović je rekao da je Institut jedina naučna institucija u Crnoj Gori koja se bavi istraživanjem marinskog akva sistema, kao od svog osnivanja tako do danas….
“Danas Institut za biologiju mora broji 30 zaposlenih u 5 laboratorija. To su laboratorija za Hemiju, biohemiju i molekularnu biologiju, Ihtiologiju i morsko ribarstvo, laboratorija za neurobiologiju i ekofiziologiju, za Opštu biologiju i zaštitu mora, za razvojno istraživanje i marikulturu. Dakle, imamo čisto naučnu djelatnost. Međutim, ono što se manje zna jested a Institut svake godine ugosti oko 300 do 400 studenata iz regiona. To su Univerziteti Banjaluka, Sarajevo, Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Skoplje…” istakao je Đurović.
Prema njegovim riječima ti student more koriste kao mini labortatoriju u kojoj se mogu upoznati sa svim onim što su učili četiri godine. Praksa zamjenjuje teoriju a ta praksa ima standard na svjetskom nivou tvrdi direktor Instituta Mirko Đurović.
” Bez imalo pretencioznosti mogu da kažem das mo mi trenutno, regionalno možda najjači Institut u južnom dijelu Jadranskog mora. Snaga prije svega leži u mladim kadrovima jer u Institutu radi 14 doktora nauka, tri magistra, 6 doktoranata. Kroz 25 naučno-istaživačkih projekata dajemo puni doprinos naučnoj zajednici Crne Gore”, istakao je Đurović.
Ono što se radi ne ostaje u fiokama, zapisano u izvještajima nego se znanja prenose na mlađe. Uporno se radi na edukaciji a sve sa ciljem očuvanja ogromnog morskog bogatstva. Kako je čovjek poslednja karika u evoluciji na njedmu je velika odgovornost da uz pomoć institucija ko što je Institut za biologiju mora Kotor, sačuva jedinu planetu koju imamo.