26.12. Izpštinskog arhiva Tivat kroz novinsku građu, 1838-1950.
„Srpski etnografski zbornik” str. 189- 191, god. 1913.g.
Boka (antropogeografska studija)
Krtoljska sela
Krtoljska sela sastavljaju jednu općinu, koja je između Luštice i Grblja, a zove se Krtoli. Po položaju oni su upravo prijedžba poluotoka Luštice. Imaju u prostoru 2170 hektara, a 1028 stabovnika, od kojih muških 474, a ženskih 554, pravoslanih 920, rimokatolika 108…U Radovićima je poštarski i brzojavni ured, oružnička postaja, sijelo općine, parohijalni ured i dvorazredna škola.
Imaju dvije parohije Radović i Đurašević, a svoju treću rimokatolici. Spadaju pod protoprezviterat kotorski i pod politčko i sudbeno okružje kotorsko. Pečat nosi lik sv. Arh. Mihaila, a na pečatu općinskom iz XVIII v. ovaj je natpis: communita. S. Michiel. D. KRTOLI
Dijeli se na knežine ili sela: Bogišić, Đurašević, Gošić, Milović, Niković i Radović. Luštica kao samomsatalna općina odvojila se od Krtola tek g. 1825., a Lješevići su bili odlomak općine krtoljske sve do g. 1865., te, od skora, s Krtoljanima mnogo su se pregonili oko prava, davninom utvrđenog, na pašu i sječu u zemljama stradiotskog ostrva. Saborna je crkva općine krtoljske sv. Spas, koju su sagradili u pretprošlom vijeku.
Krtoljani i danas slave sv. Spasa, kao svoju slavu. Općina voznesenska u pretprošlom vijeku znači što i općina krtoljska, i vazda je bila u savezu s Lušticom u slučaju napada ili obrane. Nekda su Krtoli, za opstanka sv. Arh. Mihaila na Prevlaci, bili kmetija prevlačka.
Krtoljski zaton (malo more- mer piccolo) širi se između prevlake i dvaju ostrva s jedne i krtoljskog kraja s druge strane. Dubina se mijenja između 5- 20 m. U njemu su izrsna pristaništa Bjegila (Oko) sa Gošićkim, i Kakarac s Radovićkim i Milovićkim „stanovima” (magazinima). Ispod Đuraševića je treće pristanište- Rudinica i Nova peć, prastare krtoljske crepane, udaljene od Kaluđerovine za četvrt sata, idući uz morsku obalu. U zatonu krtoljskom ima do četrdeset vrsta ribe, koja je čuvena sa svojega kusa. Ima i zamenica, spužva, školjaka i koralja. Često se opažaju vidre. Čuven je na daleko lov na guske, koje izmahom jeseni dohode na zimište kroz močvare i zatonske grebene.
Zemljedjelstvo i stočarstvo prilično cvjeta. Rade oko voćaka i vrtova. Maslina im daje osobitu korist, pa i vino. Na prostranim pašnjacima goji se ne veliki broj stoke.
Naselje staro krtoljsko za doba prevlačkog manastira bilo mnogobrojno, a današnje sve doselilo se iz Arbanije u XVI v., osim Kostića, koji dođoše iz Crnice i još nekih manjih izuzetaka.
Govore dijalektom između luštičkog i grbaljskog, a kao Arbanasi ubrzano i naravi su ljute, a uopće njihove su etničke druge osobine, kao i sve Boke.
Sva su naselja u visoravnima, između brjegova, jer i Krtoli su skup brjegova i ravnica, kao i Luštica.
pop Savo Nakićenović
