Napokon je, nakon više pokušaja u posljednjih pola vijeka obavljena potpuna implementacija revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, koja je započeta u aprilu 2013. godine. Riječ je o poslu na kojem je bilo angažovano oko 250 stručnjaka raznih profila, koji su pregledali kompletnu crnogorsku kulturnu baštinu, kazala je za Portal Analitika generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, koja ovaj projekat smatra najznačajnijim u cijeloj svojoj karijeri
Projektom revalorizacije pregledano je 1.338 nepokretnih i 562 pokretna kulturna dobra. Tako je revalorizovano 1.900 kulturnih dobara u Crnoj Gori, nakon čega je nekima, mada možda privremeno, ukinut taj status. U stvari, samo kada je riječ o nepokretnim kulturnim dobrima, pregledano je 3,5 hiljade objekata, a kada je riječ o pokretnim, čak 100 hiljada. Oko tri odsto ranijih kulturnih dobara izgubilo je taj status i on će se preispitati. Preciznije, riječ je o 16 nepokretnih i 34 pokretna dobra, uglavnom zbirke po gradskim muzejima i nekim sakralnim objektima, ističe Lidija Ljesar iz Ministarstva kulture.
Krajnji rezultat ovog izuzetno obimnog posla „teškog” oko 650 hiljada eura su – 54 hiljade stranica sa foto dokumentacijom, sa preko 87 hiljada fotografija kulturnih dobara i oko 10 hiljada grafičkih priloga. Stepen očuvanosti utvrđen je kod 84 odsto nepokretnih i kod 80 odsto pokretnih dobara.Ljesar je za Portal Analitika najavila i brzu izradu sajta na kojem će biti prezentovani svi elaborati, što će, kako ističe, značajno uticati na edukaciju stanovništva i na razvoj svijesti o značaju i vrijednostima kulturnih dobara za društvo.
