07.02.Iz opštinskog arhiva Tivat kroz novinsku građu, 1838-1950.
„Dubrovnik”, br. 6, 07. februar 1894.g.
Sa razvalinah Manastira Prevlake
Od Dionisija Mikovića
Kad se s mora izađe na vrh ulice, srete te tu današnja manastirska trošna ćelija, s jednijem gumnom i zidinama od još dvije ćelijice. Ovu je ćeliju podigla pok. Ekaterina Vlastelinović, rođ. Sundečić, 1833. godine, okolo osnova bivšeg lijepog četverouglog manastirskog zvonika.
Ćelijica je sagrađena klačnim zidom na dva poda, ali ona ima samo jedan pod: sa dvije sobice i kuvarnicom. Popođena je šticama, a pokrivena ciglama koje se u Krtolima pekle. U sobama ima tri prozorčića, a u kuvarnici dva: i još manja od ovijeh. Zidni osnovni ostaci od visokog zvonika visoki su do 4 m. Izmjerio sam ocem Josifom duljinu i širinu ovog zvonika: ova je jednaka, a imeno: 4m 70 c. ne računajući debljinu zidova.
Povijeda se, da je ovaj zvonik bio visok okolo 180 mletačkih lakata i da se njegova površina mogla vidjeti s morske pučine preko Krtola; i da je njegovo kamenje pri groznom mletačkom bombardiranju, rušilo krtoljske kuće na morskoj obali!
* * *
Odma za zvonikom na istočnoj mu strani primjećuju se građevni ostaci saborne manastirske crkve posvećene Arhanđelu Mihailu, s tri oltara. A na južnoj i sjevernoj strani ove crkve, bile su male crkvice s njom sastavljene, te su joj izgledale kao krila. Ostatke jedne od ovijeh crkvica, na sjevernoj strani, sad je ovijeh prošlijeh dana otkopao otac Josif Katurić, jeromonah. Ona je spadala u sabornoj crkvi, ali je zidom debljine ½ m. pregrađena tako, da se u nju moglo tek iz saborne crkve kroz mala vrata ove crkvice, koja su, po mom skromnom mišljenju, spadala u unutrašnjost saborne crkve. Zid ove crkve podignut je s malijem ođelatijem kamenjem, a mnogo je natrpat s klakom i pržinom. Crkvica je duga 4 ½ a široka 2 ½ . Negdje po sredini ima u njoj jedna prosto ođeljata ploča slična nadgrobnoj. Nije obilježena s nikakvijem natpisom. Do sada nije otvorena.
Između ove crkvice i jednog zida, dobro se primjećuje ispod zemlje trag od konala: koji je vodio u more.
Četiri koraka od ove crkvice na sjeveru, vidi se tvrdi ugao zida okrenut k crkvici. Pri ovome s polja, sagrađena je mala četverougla šupljina slična pilu.
Ispod ovoga zida primjećuju se tragovi od manastirskog depozita. Postoji predanje da je ovaj depozit služio za ulje; i da se iz njega izlijevalo i konalom slijevalo u magazin na moru, a odatle slalo niz more na prodaju. Ovaj depozit izgledao je kao cistijerna. Od magazina na moru ne primjećuje se ni ostatak, a primjećuju se tragovi konala od depozita put mora gdje vele, da je magazin postojao.
Priča se, da je manastir imao uljani mlin u Pelinovu, u Grblju, i da se odatle ovo ulje slijevalo u manastirski depozit s konalom, koji je bio posaližan crvenijem ciglama! Povijedali mi, da se i danas vide u Grblju, do Prevlačkog „Brda” tragovi ovog dugog konala. Moje skromno mišljenje ne sudara se sa ovom tradicijom. Na to me upućuje obzir: da daljinu, kojom je ovaj konao doveden, i njegov saliž sa ciglama; jer bi se u ciglu mnog ulja upilo dok bi u manastir stiglo. …
