15.02.Iz opštinskog arhiva Tivat kroz novinsku građu, 1838-1950.
„Bosanska Vila”, br. 3, str. 47, 15.02.1898.g.
Tridesetogodišnjica.
Poznati srpski književnik i urednik „Glasa Crnogorrca” na Cetinju, dr. Lazo Tomanović, proslavio je na sv. Savu tridesetogodišnjicu svoga književnoga rada. I ako je proslava bila sasvim skromna i u tišini, ipak je značajna, jer su se toga dana iskupili u domu slavljenikovu predstavici gotovo svega raskomadanoga Srpstva.
Tu je bilo: Bosanaca, Hercegovaca, Srbijanaca, Crnogoraca, Dalmatinaca, Bokelja i Starosrbijanaca, među kojima bijaše i braće Rusa. I mi se pridružujemo njihovim željama i molitvama: da Bog poživi slavljenika, te da se njima diče i ponose i od sada Srbi iz svih krajeva i da mu se iskupe još mnogobrojnije o pedesetogodišnjici – ako Bog da.
„Glas Boke”, br. 163, str. 3, 15.02.1936.g.
Zadrugarstvo se razvija
Tivat, 11 februara
Prije kratkog vremena osnovana je u Tivtu Nabavljačka zadruga državnih službenika. Zadrugu je osnovalo tridesetak članova, dok sada ih broji oko 250, a mahom su arsenalski radnici. Za osnivanje ove korisne ustanove može se zahvaliti nekolicini naprednijih i svjesnijih ljudi koji su u njoj vidjeli spas za radnika, pa su prionuli na posao i uspjeli da zadrugu osnuju. 15 januara o. g. otpočelo je njeno poslovanje. Pred zadružnom prodavnicom vidi se neprestano mnogo zadrugara kako u svom dućanu pazare namirnice za svoju svakidašnju potrebu.
Zadruga je član Saveza potrošačkih zadruga državnih službenika u Beogradu, koji zadrugu opskrbljuju prvoklasnom robom. Osnivanje ove zadruge kao i njen dobar početak u radu mjesnim trgovcima nije po volji. Tako jedan trgovac sada nudi svoju robu uz zadružnu cijenu, a vele da će njegovim mušterijama biti lakše, jer „neće plaćati članarinu”.
Kod zadruge ne postoji članarina nego poslovni udio, koji uvijek ostaje svojina zadrugara a na koji mu Zadruga još i plaća kamatu.
Ovoliko, da se objasni pojam: članarina i poslovni udio. Zadrugari treba da koračaju smjelo naprijed izabranim putem koji će ih sigurno povesti ekonomskom boljitku.
Kaže se da je zadrugarstvo jevanđelje ljudske zajednice. Ono svojim vjernim i odanim pristašama donosi privredne koristi. Zadrugarstvo teži pravednoj razmjeni dobara i ukida profit u kapitalističkoj privredi.
