Istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u Jadranskom moru resorna ministarstva u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj vide kao razvojnu šansu i čude se oponentima, argumetirajući da se takvog prirodnog bogatstva ne odriču ni ekonomski mnogo moćnije zemlje. S druge strane, ekološke organizacije i stručna javnost upozoravaju na pogubnost djelovanja u ovom pravcu, prije svega iz perspektive ekologije, s obzirom na činjenicu da je Jadran malo, zatvoreno more, te iz perspektive turizma, kao jedne od osnovnih privrednih grana na koju se oslanjaju ekonomije ovih zemalja. Ni Institut za biologiju mora iz Kotora, ne dočekuje ove najave pozitivno.
Direktor ove institucije, dr. Mirko Đurović, jasan je u stavu da, iz perspektive biologa i ekologa, kao i ljudi koji rade u instituciji koja od samog svog osnivanja ima jedno osnovno načelo, a to je istraživanje i zaštita Jadranskog mora, a naročito njegovog južnog dijela, stručnjaci Instituta strahuju od posljedica najavljenih radova na morski ekosistem.
U fazi seizmičkih istraživanja, koja samo što nisu počela u Hrvatskoj, i seizmičkih istraživanja u Crnoj Gori, to bi trebalo gledati kroz prizmu regionalnog okvira, dodaje Đurović, ističući da niti jedna država na Jadranskom moru jednu takvu odluku za ne treba da donese samostalno, o tome treba odlučivati na regionalnom nivou, jer je to naše zajedničko more i nikako tu činjenicu ne smijemo smetnuti s uma. Prema tome, trebale bi sve jadranske zemlje da se slože oko toga da li ćemo da krenemo u istraživanje i eksloataciju nafte i gasa, ili nećemo. Ako bi susjedne Albanija i Hrvatska odlučile raditi na tome, ne bi imalo nikakve svrhe da Crna Gora odustane od toga, jer je Jadran sam po sebi malo more, i svaka takva aktivnost bilo koje države koja ga okružuje ima uticaj na cijeli sistem.
Na pitanje o potencijalnim konkretnim posljedicama na jadranski eko-sistem i samih istraživanja, a u kasnijoj fazi, ako do nje dođe, i eksploatacije nafte i gasa, Đurović odgovara:
„Generalno se može reći da svaka aktivnost koja se radi u moru, a prije svega aktivnosti o kojima govorimo, ima negativan efekat na morski ekosistem. I sama seizmička istraživanja, koja su najavljena u Jadranu, imaće negativan uticaj, prije svega na morske sisare i morske kornjače, zato što vazdušna ispaljivanja velike snage mogu dovesti do uništenja jednog dijela populacije tih organizama. U tom smislu, mi ćemo, kroz Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu seizmičkih istraživanja tražiti da se odrade neka predprojektna istraživanja, prije svega za crnogorske i albanske vode, kako bi se utvrdilo u kom dijelu godine te životinje borave u određenom dijelu Jadranskog mora, kako bismo obezbijedili da se istraživanja na određenom području vrše kada životinje tu ne borave.”
Što se tiče eksploatacije nafte i gasa, Đurović je izrazio mišljenje da je o tome preuranjeno odgovoriti, jer treba sačekati nalaze seizmičkih istraživanja, kako bi se utvrdilo da li ima nafte i gasa, te da li je ekonomski isplativo ići u tom smjeru, ali iskustva na globalnom nivou govore da ekološki incidenti na naftnim bušotinama nisu rijetkost.
„Veliki dio tih naftnih platformi se nalazi na otvorenom moru, dakle na okeanima. Ja ne mogu govoriti o posljedicama izlivanja nafte na te ekosisteme, ali, kada govorimo o Jadranu, svako, pa i najmanje izlivanje bilo bi pogubno. Čak imamo slučajeva kada se izlije nafta sa nekih manjih brodova, da imamo ekološki incident većih razmjera. A kamoli kad bi došlo do izlivanja uslijed incidenta na platformi”- zaključio je Đurović.
