07.04.Iz opštinskog arhiva Tivat kroz novinsku građu, 1838-1950
„Glas Boke”, br. 70, str. 1- 2, 07.04.1934.g.
Plaža Pržna
Na najužem dijelu južne obale Krtoljko- Luštičkog poluostrva, smješten kao u pregršti sastavljenoj od zimzelenih brežuljaka, gustih maslinjaka i prostranih vinograda, pruža se jedan dug pješčan pojas u smjeru istok- zapad.
Njegovi krajevi produžuju se k jugu u romantičnu obalu, obraslu planikom, smrekom, mirtom, mladim borovima i čempresima, blago se približujući dužinom od kojih četiri stotine metara, dok najednom naglo ne zakrenu, jedan k istoku, drugi k zapadu, tvoreći na tom mjestu prostrana morska vrata.- To je plaža Pržna.
Čim sađete na njeno žalo, dočekuje vas sasvim sitan i čist pijesak, koji se podaje vašim nogama i škripi kao da gazite po debelom sloju snijega. I nehotice sagibate se, zagrabite rukom, da bi ga poslije kroz prste sijali kao kukuruzno brašno. Takvim istim pijeskom, u debljini naslage od jednog metra, pokriven je cio pješčani pojas plaže, širok četrdeset i dug tri stotine metara. … Kada se ljetnje sunce stane približavati podnevniku, taj se pijesak toliko ugrije da prosto prži gola stopala. Sunčanje na tako ugrijanom pijesku mnogo je korisnije za one kojima je sunčanje sredstvo liječenja. S druge strane kupanje (zatrpavanje tijela) u takvom pijesku sigurno liječi od mnogih bolesti, kao reumatizma, skrofuloze, zapaljenja koštane moždine i od raznih oteklina. Naročito blagotvoreno djeluje na reumatične bolesnike. Bivalo je dosta slučajeva da su neki i stariji ljudi, potpuno ili djelimično svladani reumatizmom, donošeni do Pržne, a poslije dvadesetak kupanja u njenom suhom i zagrijanom pijesku sami su se pješice kući vraćali.
Ova jedinstveno podesna klimatska i terapijska plaža dosada se nije mogla radikalnije iskorišćavati usljed pomanjkanja potrebnih saobraćajnih veza, iako su mnogi poznavali njene velike prirodne odlike. U buduće, nema sumnje, broj njenih posjetilaca, stalno će rasti. Jedan od najvažnijih uslova njenog napretka već je riješen. Zahvaljujući obilatoj pomoći Države i Banske uprave u Cetinju, Pržna je sada vezana s ostalom Bokom solidnim putem preko sela Radovića u opštini krtoljskoj, čijem ataru i sama pripada. Pored toga, njene obale omogućuju izgradnju vrlo jeftinog pristaništa, preko kojeg bi se mogao vršiti i parobrodarski saobraćaj, čak i s lađama veće nosivosti. Do tada njeno će pristanište i dalje ostati pristanište Oko, koje se nalazi na sjevernoj obali opštine krtoljske, a koje je od plaže udaljeno oko dva kilometra.
„Pobjeda”, br. 14, str. 8, 07.04.1946.g.
„Budo Tomović” (Cetinje)- „Južni Jadran” (Tivat) 1:1 (0:0)
U Tivtu je 24. marta odigrana nogometna utakmica između novoosnovanog tima Cetinjskog vojnog okruga „Budo Tomović” i ovdašnjeg tima „Južni Jadran”. Oba tima pokazala su dobru igru. Na terenu je bio najbolji bek Zečević. Golove su dali Lainović i Galić.
