03.06.Iz opštinskog arhiva Tivat kroz novinsku građu, 1838-1950
„Glas Boke”, br. 28, str. 3, 03.06.1933.g.
Donja Lastva
Sadanja općinska uprava postavila je sebi za glavni zadatak regulaciju terena. Naime, da izgradi do sada zapuštenu i razrušenu obalnu cestu, koja spaja Lastvu, uzduž mora, sa susjednom općinom Tivat. Stanje, u kome se dosad nalazila ova cesta, bilo je takovo, da je moglo da nanese samo štete našem mjestu, a pogotovo u očima stranaca, naročito posade savezničkih ratnih lađa, koje nas svake godine posjećuju.
I ako u teškim financijskim prilikama, može se reći bez novca, općina je u aprilu god. 1931 izvela veliki rad, izgradivši široku obalnu cestu od mjesene kafane Baziliška do Vile Ivović. U ovaj rad uložen je veliki trud i napor, što je priznao g. opć. načelniku i bivši ban g. Dr. Uroš Krulj, odredivši na molbu g. načelnika, novčanu pripomoć za dovršenje tog posla.
Uslijed nastale krize prihodi općine su podbacili skoro za dvije trećine, dok su rashodi uslijed nametnutih tereta povećani, pa ipak naša općinska uprava nastavlja započeti posao izgradnjom obalne ceste od Vile Ivovića do potoka Seljanovo, iz skromnog kredita za javne radove. Vanjski odbranbeni zid već je u izgradnji, tako da će skoro biti i drugi dio obalne ceste uređen, i time će ovo naše vjekovima zapušteno mjesto osjetiti ekonomski i kulturni napredak.
Ovih je dana Kr. Mornarica kroz naše mjesto sprovela električni vod visokog napona. Nadamo se, da će komanda Mornarice i našoj općini kao i drugim u Boki u pogledu javne rasvjete izići u susret. To bi bilo od velike koristi kako po ovdašnje pučanstvo tako i po gg. oficire i podoficire, koji su ovdje u velikom broju nastanjeni. Tako bi naše mjesto uz već postavljeni vodovod imalo i električnu rasvjetu, dva najglavnija i najpotrebnija uslova za razvoj ovog lijepog i romantičnog kraja.
Jedna od najvećih potreba u našoj općini bila bi, da se čim prije pristupi regulaciji bujice sv. Roka, jer prijeti opasnost da se uslijed poplave poruši glavna banovinska cesta, mjesno groblje i novosagrađena zgrada „Jugoslovenski Dom”. Kod posljednje regulacije potoka Seljanovo, osigurala se je strana prema Tivtu, dok ona prema Lastvi ostala je skoro netaknuta, što bi trebalo čim prije osigurati, jer jake kiše mogle bi izlit potok na privatna zemljišta. Nadležne vlasti morale bi ovo na vrijeme urediti, dok je trošak relativno manji.
Lastva ima preko 4 klm. obale, pjeskovito žalo, zgodno za kupanje. Ovdje bi se turizam mogao silno razviti, ali je oskudica u udobnim konačištima. Trebalo bi, da se nađe načina da se ovo pitanje uredi. Uloženi kapital donio bi siguran interes.
Općina broji preko 1000 stanovnika, većinom dobrih, iskusnih i odvažnih pomoraca, zanatlija i radnika, zaposlenih u Pom. Arsenalu u Tivtu. Od nekoliko godina zemljoradnja se je zapustila, ali uslijed nastale krize narod je uvidio, da zemlju treba obrađivati i već dobrim dijelom prionuše kuki i motici. Mnogi goje vinovu lozu, a u zadnje doba neki se bave pčelarstvom. Za rodnih godina ovdje se samelje 2- 3 vagona najboljeg maslinovog ulja.
