„Zakon o eksproprijaciji krši pravo svojine koje je temeljeno ustavno pravo i on mora pretrpjeti suštinske izmjene. U suprotnom slijede građanski protesti”, poručeno je na tribini koju je NVO „Matica Boke” organizovala u prostoru „Crvene komune” u Petrovcu.
Medijator skupa, mještanin Petrovca Vido Zenović je podsjetio da se 15.juna u svijetu obilježava 800 godina od donošenja Deklaracije „Magna karta libertatum”, „Velika povelja slobode” koju je donio engleski kralj Jovan bez zemlje. „Gle čuda, mi se poslije osam vjekova u 21.vijeku borimo da zaštitimo svoju imovinu”, rekao je Zenović ističući da privatna svojina nijesu samo nepokretnosti već duhovno nasljeđe, porodični amanet i osjećanja.
Predsjednik UO „Matice Boke”, Željko Komnenović je istakao da je razlog za organizovanje tribine činjenica da su predložene izmjene Zakona o eksproprijaciji dokaz da država po ubrzanoj proceduri na osnovu nejasnog javnog interesa želi da dođe u posjed privatne imovine ne samo na Primorju već širom Crne Gore. „Postoji čitav set predloženih zakonskih rješenja, od Zakona o Morskom dobru, Zakona o eksproprijaciji pa sve do predloga Zakona o prostornom planiranju kojima vlast priprema teren da oduzima privatnu svojinu po ubrzanoj proceduru, bez pravične nadoknade i prava na žalbu. Kondo hoteli i luksuzne vile kakve niču širom Boke i Primorja nijesu i ne mogu biti javni interes”, poručio je Komnenović. On je podsjetio da su Matica Boke, građanski entitet „Naše ognjište”, NVO „Mogul” iz Ulcinja, Tivatska Antikorupcijska akcija, NVO „Jaz – Mrčevo Polje” i Građanska Alijansa 28.maja u Baru donijele Deklaraciju o zaštiti privatne svojine koja će biti ponuđena na onlajn potpisivanje.
Božidar Čarmak iz Udruženja „Naše ognjište” iz Buljarice je istakao da ispada da je „biznis barijera privatno vlasništvo na određenoj imovini”.
„Ono što je bilo nemoguće od kada postoji privatna svojina, danas je moguće. Odustajemo od civilizacijskih principa. Zbog čega? Zbog toga što moje ime ili ime mog oca stoji u knjizi nepokretnosti. Trebaju strani investitori da budu vlasnici naše zemlje. To je granica ispod koje nećemo ići i nećemo popustiti ni jedan santimetar. Ako su u pitanju Arapi, Rusi ili bilo ko drugi neka se stvori administrativno pravni okvir za razvoj Buljarice, Mrčevog polja ili drugih krajeva. Nećemo dozvoliti da država bude investitor u naše ime jer je prazan budžet. Mi nijesmo stvorili javni dug, već oni koji su planirali ovakva 23 razna projekta od Budve do Bijelog Polja”, poručio je Čamrak.
Član zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore, Neven Gošović je ocijenio da je predlog Zakona o eskproprijaciji dosad nezabilježen model zahvatanja u privatno vlasništvo po skraćenom postupku pri čemu se krše prava vlasnika nepokretnosti zajamčena Ustavom i kao i međunarodnim dokumentom kakva je Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda. „Predlogom tog zakona vlasnik se lišava prava svojine stupanjem na snagu vladine odluke kojom se utvrđuje javni interes u oblasti strateškog interesa za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga. Značenje ovih formulacija ne razrađuje se ni u kom vidu. Sve se obrnulo naopačke”, istakao je Gošović dodajući da na rješenje predviđenim predlogom nema pravo žalbe, a korisnik eksproprijacije stiče pravo da stupi u posjed nepokretnosti bez rješenja i pravične naknade.
„Javni interes mora biti utvrđen Zakonom. Ako postoje izuzeci da to čini vlada moraju se precizno navesti koji su to slučajevi, na osnovu čega se to radi i kako se štite interesi vlasnika nepokretnosti”, naveo je Neven Gošović.
Poslanik Obrad Gojković rekao da vlada Crne Gore iako je povukla predloge Zakona o morskom dobru i Zakona o eksproprijaciji nije od njih odustala. „Da je sreće kad je ovaj Zakon pravljen bili bi svi mi pozvani, dali svoje predloge i završili bi taj posao sa konsenzusom i ne bi bilo problema. Ovo je nastavak priče u kojoj smo izgubili privredu, ostala je privatna imovina, ostalo je morsko dobro. To je nažalost cilj onima koji žele da steknu bogatstvo bez rada. Privremeno smo zaustavili Zakon o morskom dobru, ali oni i dalje rade na tome da taj zakon prođe. Vjerujem da je i ovaj predlog Zakona privremeno povučen. Sada se prebrojavaju poslanici kako da se taj Zakon provuče”, rekao je Gojković ističući da u skupštini postoji određen broj poslanika koji su spremni da amandmanski djeluju na izmjene ovih Zakona u saradnji sa nevladinim udruženjima i građanima.
„
