PURGATORIJE 2015
Centar za kulturu Tivat
PROMOCIJA ROMANA
MIRAŠ MARTINOVIĆ
„POVRATAK U ALEKSANDRIJU”
Subota, 05.septembar
Atrijum ljetnjikovca Buća u 21 sat
MIRAŠ MARTINOVIĆ, crnogorski pisac, prepoznatljiv na širim regionalnim prostorima, po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, kojima su posvećeni njegovi romani: Putevi Prevalise (objavljen u Crnoj Gori (CID), a zatim u Italiji s naslovom Pitere di Montenegro, u prevodu Silvia Ferarria. Neka poglavlja iz te knjige prvedena su na hebrejski i objavljena u poznatim književnim časopisima u Izraelu, u prevodu Dine Katan), Otvaranje Agruviuma, i roman Teuta, koji je doživio više izdanja, kod beogradske Geopoetike, po kome je napravljena i istoimena internacionalna pozorišna predstava, u režiji Slobodana Milatovića. Izdavačka kuća KOHA iz Prištine objavila je Teutu na albanskom jeziku u prevodu Zenuna Rexpepia.
Snovi u Doklei su četvrta, a Antički gradovi/Snovi sudbine (Zagreb, 2012) peta knjiga njegovog antičkog ciklusa.
Prije ovih Martinović je objavio romane: Jeretik, Vavilonski mudraci i Poslednji Eshilov dan, koji će biti objavljen u Tirani, kod poznate izdavačke kuće Onufri.
U literaturu ulazi knjigom poezije Mit o Trešnji, za koju je dobio književnu nagradu Lazar Vučković. Drugo dopunjeno izdanje objavljeno je u Beogradu 2009.
Roman Harfistkinja iz Ura (2013), objavio je Dom kulture Čačak, kao prvu knjigu u novopokrenutoj ediciji Sizifova deca.
Nevidljivi ljetopis (2010), prva je od pet knjige ciklusa sa naslovom NEOTKRIVENA ZEMLJA, a čine ga: Govor kraljeva (2011), Govor zemlje (2013) i Sašaptavanje s memorijom (2014) i knjiga Luk i lira (2015).
Glasovi iz kamena (Javna ustanova kulture Herceg – fest Herceg Novi, 2015.) knjiga je poetsko – dokumentarnih zapisa, prepisana sa kamenja Crne Gore.
Povratak u Aleksandriju (priče), Zagreb 2015.
Martinović je član Crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske.
Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog, grada u kome živi.
KOLAJNA S LIKOVIMA MITSKIH I POVIJENSIH JUNAKA
KNJIGA VELIKIH HTJENJA
Pisac: veliki putnik kroz povijest. Kojemu je ilirska, grčka i rimska antika vlastita kuća, egipatska i babilonska, prvo susjedstvo, a indijsku i kinesku gleda bez dalekozora.
Knjiga: kolajna s likovima mitskih i povijesnih junaka, pjesnika i filozofa: od Gilgameša, Homera, Odiseja, Joba, do Kavafisa, Borgesa, Jamesa Joucea.
Vijenac pjesama u prozi, povijesnih i pjesničkih eseja, sanjarija i maštarija. Putovanja perom rubom između mogućega i nemogućega, s dragocjenim iskliznućima u nemoguće.
Petar Gudelj
ERUDICIJA PRETVORENA U KREACIJU
Književni portret Miraša Martinovića dopunjuje se i obogaćuje njegovom novom knjigom “Povratak u Aleksandriju”. Pred nama je niz likova, istorijskih i mitskih, datih u kratkim literarnim formama. Autor nas uvodi u njihove sudbine i njihova djela naznačujući kontekst vremena u kojem su živjeli, odnosno stvarali.Zanimljivost sižea i preciznost izraza oslobađa simbolička značenja imanentna datom narativu.Bez obzira na različitost sižea pojedinih priča u knjizi “Povratak u Aleksandriju” je ostvaren kontinuitet po onoj dubinskoj metafizičkoj niti koja odražava ona temeljna pitanja ljudskoga bića izražena kroz njegovu egzistenciju – o Bogu,o životu,vjeri, sudbini,ljubavi, istini,žrtvovanju….smrti.
Dimitrije Popović
Književni portret Miraša Martinovića dopunjuje se i obogaćuje
njegovom novom knjigom “Povratak u Aleksandriju”.
Pred nama je niz likova, istorijskih i mitskih, datih u kratkim
literarnim formama.
Autor nas uvodi u njihove sudbine i njihova djela naznačujući
kontekst vremena u kojem su živjeli, odnosno stvarali.
Zanimljivost sižea i preciznost izraza oslobađa simbolička značenja
imanentna datom narativu.
Bez obzira na različitost sižea pojedinih priča u knjizi
“Povratak u Aleksandriju” je ostvaren kontinuitet po onoj dubinskoj
metafizičkoj niti koja odražava
ona temeljna pitanja ljudskoga bića izražena kroz njegovu
egzistenciju – o Bogu,o životu,vjeri, sudbini,ljubavi,
istini,žrtvovanju….smrti.
