Na Miholjskoj Prevlaci u organizaciji NVO Matica Boke, održana je promocija romana „Liber de Belilla”, slikara i pisca Zorana Mujbegovića. O knjizi posvećenoj Krtolima i Krtoljanima govorili su predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović, profesor književnosti Mirko Kovačević, tivatski publicista Vasko Kostić i autor.
Odlomke iz romana čitao je učenik Uroš Lakićević, a svoju nagrađenu pjesmu na međunarodnom festivalu dječije poezije u Banja Luci kazivao je NIkola Đurišić.
“Radi se o knjizi hibridnog žanra. Tipičan postmodernistični roman. Jedna kolažna knjiga. Ako volite romanesknu literaturu možete je i tako prihvatiti. U njoj ima dosta pripovjesti, raznih priča punih fantastičnih motiva. Ako volite više dokumentarnu prozu možete knjigu shvatiti kao jedan istorizam. Ovo djelo najbolje odslikava svestranost autora. Ja bih knjigu nazvao Krtoljski brevijar. Krtoljani su uvijek imali nešto posebno i imali potrebu da ističu tu posebnost. Sada su dobili knjigu koja sveobuhvatno opisuje istoriju i suštinu Krtola” – rekao je Mirko Kovačević.
“Mujbegović je svestrana umjetnička ličnost,renesansnog tipa. Slikar, urbanista, dizajner, astrolog, kompozitor, osnivač izdavačke kuće „Arion”, pjesnik. Knjiga „Liber de Bellila” u pripovjedačkom maniru skuplja znanja i istorijske podatke o Krtolima i Krtoljanima. Ovo je enciklopedija Krtola. Od svega pomalo i sve o Krtolima” – kazao je Željko Komnenović.
“U mom životu tri su čoveka posebno uticala na moje shvatanje Krtola. Moj deda sa kojima sam šetao po Krotlima, Luštici, Grblju. On je zadužen za zemaljski dio. Za vodeni dio bio je Lakićević koji me je naučio sve o moru i ribama. I onda se pojavio Vasko Kostić sa svojim knjigama. Čitao sam ih i počeo potpuno drugačije da gledam na Krtole. Znao sam sve reči krtoljske i zato sam napravio krtoljski rečnik. Vaso Stanjević i Dare Lazova su mi tu mnogo pomogli. Ništa o slikarstvu ja nemam osim Bjelila, Krtola, Kakrca i krtoljskog mora. Celokupni moj opus su Krtoli.Za mene je bilo normalno da sve to završim sa knjigom o Krtolima koju je jako teško bilo napisati. Hteo sam da napišem roman, ali nisam uspeo” – rekao je Zoran Mujbegović.
O istoriji i duhovnosti Krtola govorio je publicist Vasko Kostić koji je mnogo pisao o ovom kraju.
