Prihodi koji budu ostvareni po osnovu naplate boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma biće namijenjeni finansiranju poslovanja turističkih organizacija, saopštili su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Prema planu Vlade, 80 odsto ostvarenog prihoda usmjeriće se lokalnim turističkim organizacijama, od čega će se 10 odsto iskoristiti za valorizaciju kulturne baštine i još 10 odsto za poboljšanje uslova boravka turista i podizanje nivoa kvaliteta ponude. Preostalih 20 odsto ukupnih prihoda biće opredijeljeno za finansiranje projekata Nacionalne turističke organizacije, pišu Dnevne novine.
Shodno Uredbi o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma, koju je Vlada usvojila 21. januara, naknada za jahte i brodove iznosi od 5 do 150 eura, u zavisnosti od perioda boravka turista i dužine plovila.
Prema procjeni Ministarstva, napravljenoj na osnovu podataka Monstata za 2014. godinu o dolasku jahti i brodova za kružna putovanja, za najkraći period do sedam dana i sa prosječnim iznosom minimalne boravišne takse za jahte i brodove, ukupni prihodi bili bi 84.000 eura. Od toga je prihod od jahti 66.000 eura, a od brodova 18.000.
Taksa će se, zavisno od dužine broda i njegovog zadržavanja, plaćati od 5 eura za jahtu dužine do sedam metara i boravkom koja od sedam dana, do maksimalnih 120 eura za brod dužine preko 20 metara, koji u Crnoj Gori ostaje godine dana.
“Za najduži period do godinu dana, sa prosječnim iznosom boravišne takse od 90 eura, prihodi bi za jahte iznosili oko 316.000 eura i za brodove, za najveću dužinu sa boravišnom taksom od 150 eura, oko 52.000 eura. To ukupno predstavlja procjenu prihoda od oko 368.000 eura”, ukazali su u resornom ministarstvu.
Vladinom Uredbom predviđeno je da taksu u paušalnom iznosu plaća vlasnik, zakupac ili korisnik plovnog objekta koji pruža usluge smještaja. Ona se odnosi na brodove i jahte sa ugrađenim ležajevima koji se koriste za odmor, razonodu, sport i rekreaciju, izletničke ture i krstarenja.
Jahting turizam, koji je jedan od vodećih svjetskih biznisa, u Crnoj Gori je do sada najviše razvijan u Tivtu, kroz aktivnosti u najluksuznijoj luci za jahte i mega jahte na Mediteranu Porto Montenegru. Kada je riječ o kruzing turizmu, po toj djelatnosti prepoznaje se Luka Kotor u koju godišnje uplovi skoro 400 brodova. Potencijal za razvoj kruzing turizma posjeduju i luke u Baru i Zelenici, ali one do sada nisu ostvarile značajnije rezultate u ovoj oblasti.
