Predlog zakona o morskom dobru, Zakon o izgradnji objekata i o uređenju prostora i Prostorni plan posebne namjene za obalno područje, ugrožavaju prava domicilnog stanovništva, udaraju na privatnu svojinu, pa čak mogu da proizvedu i ekskluzivitet u pristupu obali ispred nekih turističkih objekata za period od nekoliko decenija i predstavljaju oruđe centralizacije upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore”, čulo se sinoć na okruglom stolu Sekcije arhitekata – konzervatora Saveza arhitekata Crne Gore održanom u kotorskom Kulturnom centru. Tema skupa bile su intervencije predviđene Prostornim planom posebne namjene za obalno područje. Arhitekta konzervator Marija Nikolić iz Tivta kaže da pomenuta Studija nije restriktivna i protiv razvoja jer definiše zone gdje smije da se gradi i gdje to može pod određenim uslovima. “Umjesto vizija da se uz podršku opština i države prave manji smještajni kapaciteti, kako bi lokalna zajednica profitirala, nameće se pravljenje “ad-hoc” usluga nekim sumnjivim investitorima za hotele za koje ne znamo ni kome će služiti ni što će stvarno nudity”, rekla je Nikolić.
Olivera Doklestić je istakla da je u pozadini priče centralizacija upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore. Ona smatra da su u pozadini Plana Solana, Buljarice, Luštica i Jaz, kao i da se pod interesom slobodnih velikih zona oduzme od privatnika, a država zna kako se to radi.
Predstavnik NVO Matica Boke Ivan Starčević je rekao da zbog pomenutih planova “domicilno stanovništvo u Boki u velikoj opasnosti”. Prenoseći iskustva sa izgradnjom Katari Diara na Plavim horizontima, ističe da se i Kotoru može desiti da se nekom investitoru odobri zakup na 10- 20 godina.
Organizatori skupa su najavili zaključke koje će proslijediti relevantnim adresama.
