„ Živimo u vremenu u kom smo zaprljali planetu, vodu, vazduh, zemljište, pa je apel da se vodi računa o zdravlju još istaknutiji. Jedini način koji možemo da kontrolišemo jeste da vodimo računa šta jedemo, i treba se uhvatiti se u koštac sa samim sobom“ poručuje dr Radmila Starčević specijalista interne medicine, nutricionista.
Prema njenim riječima Nutricionizam predstavlja zdrav način života, a ujedno i borbu protiv gojaznosti, s obzirom da je gojaznost bolest a ne stanje i sve veći broj pacijenata se javlja zbog tog problema. Gojaznost predstavlja kompleksni metabolički sindrom sa nizom hormonskih disbalansa koji nas uvlači u neka druga, teža oboljenja karakteristična za ovo moderno doba.
„Hrono ishrana podrazumijeva vraćanje satnici,hormone budnosti imamo u punoj koncetraciji od svitanja do podneva, što znači da hrana može dobro da se svari i energetski iskoristi zbog čega nam i daje energiju koja nam je potrebna za jedan radni dan. Noću nemamo hormone koji mogu da se izbore sa hranom, nemamo enzime za varenje, hrana u nama truli i počinjemo polako da se intoksikujemo.Hrono nas upozorava da ne možemo da radimo šta hoćemo, već da moramo da pratimo red, rad i disciplinu. Dozvoljeno je pogriješiti ali najvažnije je posle toga vratiti se tom režimu što prije“.
Kao što se svaki lijek uzima u određeno vrijeme, tako hrono ishrana imitira taj sistem, jesti tri puta dnevno,praviti pravilne razmake, da bi iskoristili sve iz namirnica koje smo pojeli, a to nijesu samo masti, proteini i makronutritijenti, već i vitamini, minerali i razni antioksidanti koje hrana sadrži. S obzirom da živimo na Mediteranu, riba i povrće treba da bude zastupljeno u nedjeljnom meniju a povrće svakodnevno, naročito u ovom periodu proljeće-ljeto kada prirodno sazrijeva, poručuje dr Starčević.
,,Jedna od najčešćih predrasuda o hrani sa kojima se susrećemo jeste med i to najviše buni pacijente. Zašto nešto što se vjekovima koristilo i ubrajalo u zdrave namirnice, sada ne preporučujemo. Mi ne kažemo da nije zdravo, samo ga izbacujemo, naročito u tom prvom koraku kada liječimo gojaznost. Jer, prevelika je koncentracija insulina na veliku količinu šećera koja se generalno pojede. Smanjenjem insulina u organizmu podstičemo razlaganje masti, a dok god ima insulina vrlo je teško otopiti mast.Takodje, ono što već godinama unazad koristimo,a to je suncokretovo ulje i margarin što spada u transmasti koje su vrlo toksične. Opet se vraćamo na staro, bolje je koristiti svinjsku mast. Moj glas je tih ali se nadam da će stići do slušalaca i podstaći misiju u kojoj će svako čistiti svoje dvorište, odnosno svako svoje tijelo. Što nas je više to ćemo biti uspješniji“, zaključila je dr Starčević.
