Predstavnici vikend naselja Krašići Ustavnom sudu Crne Gore predali su inicijativu za ocjenu ustavnosti Državne studije lokacije Sektor 29 kojim je dozvoljena izgradnja na prvoj liniji obale. Potpisnici inicijative Dragana Pušonjić, Stana Andrejević i Gordana Bajković iz Beograda, Jelena Radaković i Saša Perić iz Krašića traže da Ustavni sud po hitnoj proceduri uzme u razmatranje ovaj dokument koji je Vlada Crne Gore usvojila 2009. godine. Oni od suda traže i da donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL, odnosno moratorijum na dalje izdavanje građevinskih dozvola po tom planskom dokumentu kako bi se „zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali što im garantuje Ustav Crne Gore“.
U inicijativi dostavljenom Ustavnom sudu stanovnici Krašića ističu da je pričinjena šteta primjenom odluka (o donošenju i usvajanju DSL Krašići) takva je „da je pitanje da li se može i na koji način uopšte nadoknaditi i da bi svaka dalja primjena ovih odluka pričinila još veću štetu i do kraja upropastila kompletnu morsku obalu u Krašićima.“
Oni su istakli da nekada netaknuta kamenita obala sada ima „sva obilježja pravog urbanističkog i ekološkog horora“, da je obespravljeno oko 5 hiljada ljudi koji su vlasnici i korisnici oko 1.300 stanova za odmor u Krašićima „zarad enormnog bogaćena pojedinaca uzurpacijom opšteg dobra na štetu države i 99 odsto vlasnika kuća u Kraši.ima“.
Podnosici inicijative tvrde da donošenje i primjena DSL „direktno u suprotnosti sa važećim Zakonom o morskom dobru koji je ovakvim odlukama direktno derogiran i stavljen van snage od strane Vlade Crne Gore , a naročito njihovoim implementacijom, grubo narušena ljudska prava svakog građanina na slobodan pristup morskoj obali.“ „DSL Krašići je samo pokriće za „najobičniju prevaru i otimačinu obale mora od strane pojedinaca kojima je omogućeno da je kriminalno privatizuju i nezakonito čak ulaze i u zahvat regionalnog puta Radovići-Zabrđe –Rose. Sve to je potpomognuto od strane pojedinaca u Ministarstvu održivog razvoja i turizma“, ističe se u inicijativi u kojoj se navodi da lokalna vlast u Tivtu, kao ni službenici Morskog dobra nemaju ingerencije da spriječe graditeljski haos i otimačinu obale u Krašičima, a da Uprava za inpekcijske poslove na to najčešće ne reaguje jer „Ministarstvo održivog razvoja i turizma predstavlja glavni problem u riješavanju ove situacije“.
