Da su pčele vrijedne i korisne, čuli su oni i ranije, ali na izletu kod porodice Cimbaljević naučili su još mnogo toga, pa i da bi nam bez njih život na Zemlji bio nemoguć. Djeca sa smetnjama u razvoju, u organizaciji NVO “Evropski dom Tivat”, a pod pokroviteljstvom kompanije “Adriatic Marinas/Porto Montenegro” provela su dan na imanju Petra Cimbaljevića, koji se više od 20 godina bavi pčelarstvom. Bio je to novi susret u Donjoj Sutvari, kojim su nastavili projekat “Prozor u prirodu”.
Uz tradicionalan doček sa medom i priganicama domaćice Marije, sokovima za djecu, a rakijom za odrasle, djeca su se pozdravila i sa starim znancima, golubovima i psom Vučkom.
Pčele su na vrhu liste ugroženih vrsta, a za to su uglavnom odgovorni ljudi. Učiti o ovim malenim božjim bićima znači ujedno i vaspitavati se u duhu čuvanja životne sredine.
“Pčela je najorganizovaniji insekt, koji postoji u svijetu”, započinje svoje predavanje domaćin Petar, “njena organizacja je fascinantna, jer svaka pčela u košnici ima svoju ulogu i zadatak koji obavlja od rođenja, pa do smrti. Iscrpljujući rad tokom ljeta uslovljava i njen kratki životni vijek, mada se ona bori za svoje društvo i za svoj status u košnici da bi doprinijela razvoju svog društva, odnosno kućice u kojoj živi…”
Djeca, sa žutim zaštitnim šeširima na glavama, slušaju i razgledaju. Njihove reakcije na ovu priču i želja da saznaju još upravo je ono što je organizator želio.
“Veoma mi je drago što nas je danas vrijeme poslužilo. Topao dan, sa dosta sunčanih zraka pogodovao je posjeti djece mom pčelinjaku”, kaže Cimbaljević za Radio Tivat, “Mogli su da vide i kako pčelinjak radi i kako ja radim oko pčela, da se upoznaju sa jednom nepoznatom granom za njih, a izuzetno unosnom i kvalitetnom, da se skrene pažnja na pčele, koje su ugrožene, kako od nas ljudi, tako od prirode, koja se neminovno mijenja. Ja imam tridesetak košnica, a počeo sam da se bavim pčelama uz oca, koji je predsjednik udruženja pčelara Berana.
Ovom lijepom granom poljoprivrede sam se zarazio 1995. i od oca naučio prve korake, a samostalno pčelarim od 2007. godine. Moje košnice su izuzetno kvalitetne i posvećujem izuzetnu pažnju i rojevima i društvima, mijenjanju voska, zamjeni matica, prihrani i nečem najljepšem što možemo da okusimo, a to je kvalitetni domaći med. Imamo dvije, tri vrste, zavisno od godine. Pčelinjak je zimi stacioniran u Radanovićima, a preko sezone ga selimo na Njeguše, gdje posjećuju razne biljke na našem Lovćenu. Med sa pelimom i borom u kombinaciji je jedan od najkvalitetnijih u svijetu. U Radanovićima imamo dvije vrste meda: majski, koji je mješavina cvjetnog meda i novembarski, koji je od maginja, nagorak, a izuzetno kvalitetan, posebno za srčane bolesnike i šećeraše, koji ga mogu koristiti u većim količinama.”
S obzirom na sve veći trend zalaganja za zdravu ishranu i život, Cimbaljević je izrazio nadu da će država i nadležno ministarstvo pružiti ruku i zaštititi pčelare i domaće proizvođače, kako bi imali volju za daljim radom i proširenjem pčelinjih zajednica, odnosno za povećanjem količine meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Djeca su na poučan, a opet zabavan način provela dan i proslavila Dječju nedjelju, a narednu posjetu imanju porodice Cimbaljević planiraju možda već slijedećeg mjeseca, da probaju med od maginja. Crveni minibus prevoznika Gaša Zoranića vozi ih kući, a biće spreman i za naredni izlet drugara iz “Evropskog doma Tivat”.
