Seminar na temu Rodna ravnopravnost i rodno senzitivan jezik i kaznene odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti održan je danas u Opštini Tivat. Organizator seminara – radionice je Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, a polaznici zaposleni u opštini Tivat. Kroz interaktivnu formu obrađene su teme normativnog okvira rodne ravnopravnosti i rodno senzitivnog jezika kao i njegovu upotrebu. O tome su, prema preporuci Ministarstva za ljudska i manjinska prava, govorile ekspertkinje za ljudska prava Branka Vlahović i Slavica Striković.
Prisutne je ispred opštine Tivat pozdravila sekretarka sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović, koordinatorka za rodnu ravnopravnost:
“Danas smo u mogućnosti da čujemo, iz jednog sasvim novog ugla, kako to one vide rad lokalnih samouprava kada je rodna ravnopravnost u pitanju. Vas bih zamolila da budete što znatiželjniji i pokažete šta smo to do sada uradili, šta možemo uraditi i po čemu smo to bili prepoznati u Crnoj Gori do sada, odnosno šta bi to trebali da poboljšamo, osnažimo, uradimo više i bolje. Mislim das u koraci koje smo napravili bili pionirski a da sada možemo da uradimo mnogo više”, kazala je Darka Ognjanović.
Uvođenje rodno osjetljivog jezika u Crnoj Gori predstavlja dugoročan process u kojem treba razbijati predrasude i zablude duboko ukorenjene u društvu. Kreativnim korišćenjem raznih formi rodno osetljivog jezika u svakodnevnoj komunikaciji, forma bi se odomaćila i postala uobičajena. Rodno osjetljiv jezik ima svoju opravdanost i zakonsku utemeljenost kroz Ustav Crne Gore, Zakon o rodnoj ravnopravnosti, Anti diskriminatorni zakon, kao i kroz Konvencije UN-a i pravna dokumenta drugih međunarodnih organizacija. Govoreći o upotrebi rodno-senzitivnog jezika, Slavica Striković izvršna direktorica nevladine organizacije Ženska akcija je onima koji žele da koriste rodno-senzitivan jezik, preporučila:
“ U koliko imaju bilo kakvu dilemu, osjete da će zvučati ili nepravilno ili da riječ para uho, neka nađu neki neutralan oblik. Ja nikada ne koristim riječ vozačica. Ne postoji obilk riječi za ženu koja kupuje. Dakle, ne treba se mučiti sa tim nego naći neutralan oblik”, pojasnila je ekspertkinja Striković.
Nedovoljna primjena u praksi Zakona o rodnoj ravnopravnosti, ukazala je na potrebu prekršajnih sankcija. Predstavnica Ministarstava za ljudska i manjinska prava Branka Vlahović o predviđenim novčanim kaznama kaže:
“Kazne su od 400 eura zato što je to smanjeno na najmanju moguću mjeru, do 4-5 hiljada zavisno od toga da li odgovara odgovorno lice ili firma. Ono što je važno u svemu tome jeste da obaveza postoji i po drugim zakonima. Uprava za kadrove je već počela da vraća sistematizacije i akta koja nisu pisana rodno senzitivnim jezikom. Pitanje upotrebe u zvaničnim institucijama se ne postavlja kao pitanje izbora nego kao pitanje obaveze”.
Povreda Zakona o rodnoj ravnopravnosti, odnosno rodno senzitivnog jezika se karakteriše kao prekršaj a prema dosadašnjim podacima nije bilo kažnjavanja. Za sada Nadzor nad sprovođenjem Zakona vrši zaštitnik ljudskih prava koji i podnosi pritužbe. Taj posao bi mogla da odradi i inspekcija rada
