“Mišljenja smo da se ovim Predlogom Zakona dodatno promoviše centralizacija prostornog planiranja, sa čim u vezi smatramo da se ne može kvalitetno kontrolisati prostorni razvoj Crne Gore”, ističe u komentaru predloga Zakona o planiranju i izgradnji sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i izgradnju objekata, Tamara Furtula.
Povodom predloga Zakona o planiranju i izgradnji, koji je nedavno promovisao Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, a na koji su putem pokretanja peticija reagovale brojne NVO, zatražili smo komentar ovog dokumenta od sekretarke Furtule.
“U savremenim društvima, kojima svakako težimo, decentralizacija poslova je jedini način da se na pravi način upravlja prostorom. Lokalna samouprava, koja se upravo ostvaruje na načelima decentralizacije i autonomnosti (čl.3 Zakona o lokalnoj samoupravi), najbolje zna svoje potrebe, kao i svoje mogućnosti. Planirana centralizacija bi se negativno odrazila na nesmetano funkcionisanje lokalne samouprave, obzirom da se ovim predlogom Zakona nameću novi troškovi jedinicama lokalne samouprave, a neophodne kadrovske promjene bi se takodje negativno odrazile na funkcionisanje same lokalne uprave. Skoro potpuno ukidanje ingerencija u segmentu prostornog planiranja praktično dovodi do narušavanja jednog od osnovnih ciljeva ovog Zakona a to je uravnotežen prostorni razvoj usklađen sa potrebama društva, privrede i kapaciteta prostora lokalne samouprave.
Dalje propisivanje nadležnosti Ministarstva za donošenje Programa privremenih objekata je suprotno članu 32 Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je propisana nadležnost opštine da uređuje uslove za izgradnju i postavljanje objekata privremenog karaktera.
Takodje smatramo da uvodjenje legalizacije objekata u sistemski zakon, kakav je Zakon o planiranju i izgradnji, nije dobro rješenje, jer se status nelegalnih objekata treba riješiti kroz poseban zakon, privremenog karaktera, kao iznudjeno rješenje evidentnih prilika u našem prostoru, a ne nikako kao dio regularnog sistemskog rješenja.
Ukidanje gradjevinske i upotrebne dozvole svakako predstavlja jednu od najvećih reformi u ovom segmentu, te se osnovano postavlja pitanje naše infrastrukturne i kadrovske spremnosti da se ovakva reforma uspješno sprovede. Uzimajući u obzir sadašnje stanje broja i raspoloživosti inspekcijskih službi, to osnovano sumnjamo u uspješno sprovodjenje navedene reforme.“