Proceduru donošenja Zakona o planiranju i izgradnji treba pod hitno zaustaviti jer se ingerencije lokalne samoprave u ovoj oblasti direktno prenose na državu i jer bi se njegovo eventualno usvajanje katastrofalno odrazilo na malo preostalog prostora, čulo se na javnoj raspravi u kinu Boka.
Ključne novine Nacrta pomenutog zakona, o kojim je govorio ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, odnose se na planiranje i planska dokumenta, uređivanje građevinskog zemljišta, uslove izgradnje objekata, stručni nadzor i legalizaciju bespravnih objekata, za koje se čulo da ih je u Crnoj Gori preko 100.000, a da su brojni stari i više od pet decenija.
Arhitektica Vlasta Mandić smatra da je potrebno uraditi “presjek u simbiozi sa građanima, da se vidi gdje su greške, zašto se do sada tako radilo”. “Da smo upropastili Budvu, da već upropaštavamo Kotor. Da bi mogli prema tome da napravimo predlog zakona koji bi bio pošten, stručan , s puno ljubavi za ovu državu, za ovaj prostor… Ako se zakon pravi da se lokalnoj upravi digne ingerencija, ako se važnost planova izuzme i novi zakon se nametne kao centralni odakle će se planirati, mislim da to ne govori o dobrom gazdovanju”, ocijenila je Mandić.
“Zaključak je da je krivica na lokalnoj samopupravi i da je treba isključiti i sve centralizovati kako bi se stvari u Crnoj Gori popravile”, jedna je od konstatacije na javnoj raspravi.
Po riječima Jelene Franović iz Montecepa, u Crnoj Gori postoji 10-tak planerskih kuća: “Za svaki plan je minimum potrebno pet struka ili inžinjera da odradi plan. Pomno sam pročitrala Nacrt i prosto me strah što se nama sprema. Zanima me kako ste planirali da izrada budućih planova pokrije sve što su do sada radile planerske kuće”?
Biljana Gligorić iz NVO Expeditio je kazala da prostorno planiranje nije igra. “U kojoj ste vi koji ste za 20 godina uništili prostor, umjesto da utežete sistem. Većina ljudi ovdje od 2005. godine je uključena u prethodni zakon za koji smo govorili što će se desiti, odnosno da će se desiti nažalost ovo što već jeste”, kazala je Gligorić. Ona je podsjetila i na Prostorni plan “za koji je struka takođe rekla “da će biti katastrofa, koju gledamo svaki dan”. Ukazala je i na veliki problem korupcije u građevinarstvu koji se ne spominje. “Vi sada centralizujete da biste na izvoru imali odobravanje. Ne čak ni dozvolu, nego odobravanje da biste korupciju na jedno mjesto stavili. Pa nismo mi svi ludi ovdje. Mi znamo bolje od vas. Nije mi jasno kako vas nije sramota i kako kao neko ko veze nema sa prostornim planiranjem branite plan”, kazala je Gligorić. Ona je pozvala ministra da se povuče jer je pokazao da ne razumije planiranje i nema kredibilitet da se bavi ovom temom u budućnosti.
Članica Društva prijatelja bokeške baštine Marija Nikolić je kazala de je stanje u prostoru takvo da je novi zakon urgentno potreban, ali ne ono što se nudi Nacrtom zakona o planiranju i izgradnji. “Do sada je Ministarstvo imalo priliku tri puta reagovati na svaki planski dokument koji je bilo koja lokalna samopurava usvajala. Mogla je reći ovo nije dobro, ovo se ne smije… Nikada se to nije desilo nego je aminovano sve ovo imamo oko nas”, kazala je Nikolić. Ona je dodala da se Nacrtom namjerava još više centralizovati sistem, a na kraju i ukinuti planiranje. “Sama ideja da se sa jednog mjesta i fizički u jednoj osobi sublimira toliko moći, ne pripada demokratskim sistemima , nego asocira na nešto drugo”, kazala je Nikolić.
Ministar je pozvao prisutne da dobro pročitaju Nacrt zakona pa zatim napišu konkreten primjedbe. “Ja vam kažem da ću istoga trenutka prihvatiti suvisle ideje tipa: “Kotor je zaštićen Uneskom i treba da bude zaštićena oblast”, “tri mjeseca je malo, dajte nam devet”, “gradskog arhitektu treba da bira Udruženje arhitekata”, kazao je Radulović.
Radulović je prethodno na presu u Vladi kao glavne razloge za izmjene važećeg Zakona o uređenju prostora i izgradnji naveo težnju da se nastavi reformski kurs u oblasti planiranja i izgradnje, koji je u prethodnom periodu rezultirao značajnim pomakom Crne Gore na „Doing Business” listi Svjetske banke – sa 176 mjesta u 2012. godini na 91. mjesto u 2016.
„Želimo da dodatno pojednostavimo procedure i napravimo ih transparentnijim, kako bismo svi uživali benefite od njih”, naveo je ministar Radulović u uvodnom izlaganju.
U dijelu koji se tiče planiranja, novi Nacrt zakona predviđa uvođenje samo dvije vrste planskih dokumenata u Crnoj Gori – Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije Crne Gore. Planske dokumente će izrađivati Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a donositi Skupština Crne Gore.
Jedna od najznačajnijih novina koje novi zakon predviđa je ukidanje građevinske i upotrebne dozvole i uvođenje prijave radova sa dokumentacijom propisanom zakonom kao uslova za građenje. Umjesto upotrebne dozvole, rješenje predviđa objedinjavanje tehničkog pregleda i stručnog nadzora, čime se sistem oslobađa duplih kontrola.
Nacrt zakona tretira i legalizaciju bespravno sagrađenih objekata i u tom dijelu predviđa legalizaciju jedino i samo ako je bespravni objekat predviđen važećim planskim dokumentom ili Planom generalne regulacije Crne Gore. Primjena Zakona na bespravno izgrađene objekte rezultiraće time da bespravno izgrađeni objekti koji su predviđeni važećim planskim dokumentima, odmah nakon stupanja na snagu Zakona mogu započeti postupke legalizacije.
U skladu sa članom 9 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 27. novembra 2015. godine dalo na javnu raspravu tekst Nacrta zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i pozvalo zainteresovanu javnost da dostavi predloge, sugestije i komentare na Nacrt zakona u roku od 40 dana od dana objavljivanja javnog poziva za učešće u raspravi. Zbog velikog interesovanja za Nacrt zakona, javna rasprava je produžena za 20 dana, do 26. januara 2016. godine.
Javna rasprava je sprovedena i organizovanjem okruglih stolova u skladu sa Javnim pozivom, i to u Privrednoj komori za asocijacije privrednika i u Ministarstvu održivog razvoja i turizma za predstavnike državne i lokalne uprave, NVO sektor u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata i zaštitu prava lica sa invaliditetom, itd. Takođe, organizovani su i okrugli stolovi za predstavnike Montenegro biznis alijanse, Inženjerske komore Crne Gore i Unije poslodavaca Crne Gore.
Rad na izradi Predloga zakona produžen je zbog velikog broja sugestija za unapređenje teksta Zakona pristiglih tokom i nakon održavanja Javne rasprave i okruglih stolova. Predlog Zakona je u martu 2017. godine upućen na sugestije i mišljenja svim Ministarstvima u Vladi Crne Gore, Upravi na inspekcijske poslove, Sekretarijatu za zakonodavstvo, Zajednici opština Crne Gore, svim jedinicama lokalne samouprave, udruženjima poslodavaca (Unija poslodavaca, Privredna komora Crne Gore, MBA, Američka privredna komora) i Inženjerskoj komori Crne Gore”.
(Radio Kotor)
