U sklopu izložbe keramika poznatog španskog umjetnika Pabla Pikasa, koja je u hotelu „Regent Porto Montengro“, otvorena do kraja avgusta sinoć je ministar kulture u crnogroskoj Vladi, Janko Ljumović održao prezentaciju programa „Kreativna Crna Gora“ koji, kako je rekao, može mladim umjetnicima biti inspirativna platforma za buduće projekte.
Inicijativa za skup u Tivtu pokazuje koliko je pitanje kreativne klase jako bitno za svaku zajednicu zašto je upravo primjer velikog Pikasa, koji je u Provansi pronašao inspiraciju da izvan glavnih kodova i svoje umjetničke metodologije uđe u izazov primjenjene umjetnosti i da poveže visoku umjetničku metodologiju sa onim što je zapravo zanatsko ili primjenjeno, kazao je ministar.
„Program je u jednom dijelu usmjeren ka kreativnim industrijama. To je program koji ima za cilj da valorizuje naš kulturni identitet i fokusira se na prezentaciju onoga što jeste bitna odrednica Crne Gore, a to je multikulturni identitet i konteks, a što Tivat opet svjedoči svojom i kulturnom istorijom i savremenošću. Program problematizuje na koji način možemo da kreiramo strategije brendiranja drževe i ima za cilj da razvija linije podrške za kreativni sektor. Na taj način uspostavljamo komunikaciju kako na lokalnom tako i na nacionalnom i na međunarodnom nivou“, obajsnio je Ljumović. On je naveo da bi program trebao da bude podrška umjetničkim i naučno istraživačkim projektima u polju kreativnih industrija, kulturne istorije, kulturne geografije, umjetničke produkcije i suštinski proizvede sadržaje koji onda ulaze u polje komunikacije kako unutar tako i izvan Cren Gore, dakle okrenut je ka tom međunarodnom planu.“Mi živimo u vremenu kada se te granice brišu i svi ti fluidni sistemi koliko god izgledali konkretni počivaju na nekom sadržaju koji jeste dodatna vrijednost. Kao što Pikasova izložba u Regentu svjedoči kako jedan veliki umjetnik u susretu sa određenim lokalitetom kreira određeni sadržaj koji postaje ne samao značitelj te lokalne sredine već univerzalnih vrijednosti koji nosi moć umjetnika i uopšte umjetnosti danas“.
Program Kreativna Crna Gora: Identitet, imidž predstavlja četvorogodišnju platformu za različite aktivnosti u cilju afirmacije identiteta Crne Gore. Sa njim se dodatno afirmišu oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, kulturne baštine, kulturnog turizma, kreativnih industrija i naučno-istraživački rad u polju kulture, kulturne istorije i kulturne geografije. Taj program je dizajniran kroz tri osnovne grupe projektnih aktivnosti: 1.umjetničke, kulturološke i izdavačke projekte.
2.godišnje projektne konkurse za naredne tri godine koji s eodnose na kreativnu industrija u funkciji produkcije sadržaja i prezentaciju države uz primjenu savremenog dizajna i multimedije, kao i za naučno-istraživačke projekte u polju crnogorske kulturne istorije, crnogorskih studija kulture, istorije i teorije umjetnosti Crne Gore.
Ljumović je siguran da svaki grad ili prostor u Crnoj Gori vapi za dobrim suvenirima. Imamo prilično komercijalnu ili unificiranu sliku koja ne referiše vrijednosti tog prostora koje jesu različite i nisu masovna autorska produkcija. Kreativna industrija u svojoj definiciji počiva na autorskom pravu, odnsono na onome što jeste zaštićeno ličnim radom i to je upravo očekivani standard i cijela politika treba da jača kreativni sektor da bi taj rad i na taj način bio zaštićen.
namjera ministarstva ej jačanje kreativnog sektora sa uspostavljanjem linija podrške kako bi u produkciji tih radova podigli ambciju da ta oprimjena dizajna i različitih formi i zaista donese određene nove artefakte.
Kao pilot projekat ove godine je Agrodizajn-crnogorska kultuar hrane na kome će zajedno raditi ministarstva kultur ei poljoprivrede i to je primjer intersektorske poželjne saradnje. S tim projektom se želi postaviti pitanje na koji način pristupamo dizajnu onoga što jedemo. Vizuelnim sadržajem koji ej i promotivan i bitan dio kulture identiteta. Svaki prostor u Crnoj Gori ima svoje specifičnosti.
Kao pilot projekat ove godine je Agrodizajn-crnogorska kultura hrane na kome će zajedno raditi ministarstva kulture i poljoprivrede i to je primjer intersektorske poželjne saradnje. S tim projektom se želi postaviti pitanje na koji način pristupamo dizajnu onoga što jedemo. Vizuelnim sadržajem koji ej i promotivan i bitan dio kulture identiteta. Svaki prostor u Crnoj Gori ima svoje specifičnosti.
I treći – MontenegroArtLines Visitor Program je program umjetničkih rezidencija inostranih umjetnika koji dok borave u Crnoj Gori stvavraju arhiv pogleda drugog na savremenu Crnu Goru i njenu kulturnu.
Prezentaciji u Regentu prisustvovali su predstavnici nevladinog sektora čija djelatnost je vezana za krativni, odnosno umjetnički rad. Oni su uz prestavljanje organizacije, rada i planova, sa ministrom razgovarali o kreatvnosti u službi biznisa.
Na prezentaciji je govorila i Migena Hajdari kao zvanični kurator Pikasove izložbe, kao I PR marketing menadžer hoetla “Regent porto Montenegro”, Milo Radonjić.
