Svečanim okupljanjem u hotelu Regent Porto Montenegro u Tivtu je obilježen Mediteranski dan obale koji su organizovali Ministarstvo održivog razvoja i turizma i JP Morsko dobro sa Centrom za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita. Događaj koji je okupio predstavnike vlada država u regionu Mediterana, UNEP/MAP-a, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori, lokalnih samouprava i nevladinog sektora otvorio je pokrovitelj manifestacije, predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović.
Obraćajući se prisutnima Vujanović je rekao da je obaveza ove i budućih generacija da razvojne projekte usklade sa standardima zaštite prostora. On se u svom govoru osvrnuo i na sudbinu bivšeg tivatskog Arsenala na čijem mjestu je izgrađe Porto Montenegro. „Želim da iskažem zadovoljstvo što je za dan obale Mediterana opredijeljen Tivat. Upravo je Tivat dokaz kako se propusti iz prošlosti, kroz koje se narušavao koncept održivog razvoja i zaštite životne sredine mogu kvalitetno sanirati. Na prostoru Tivta, baš ovdje, bio je Mornarički remontni zavod, vojna ustanova namijenjena remontu brodova i drugih mornaričko-tehničkih sredstava. U vremenu prevaziđene tehnologije i opreme, ali i svijesti da ovaj dragocjeni prostor ne treba biti u funkciji vojnih potreba, on je pretvoren u turistički kompleks sa marinom koja je jedna od najprestižnijih na Mediteranu. Vojna ustanova kojoj ovdje nije bilo mjesto i koja je bila u direktnoj suprotnosti sa zahtjevima turizma i održivog razvoja zamijenjena je sa turističkim kompleksom izuzetne vrijednosti, atraktivnosti i prestiža“, zaključio je Vujanović.
Plaketa ambasadora obale na svečanosti za lično učešće u sprovođenju programa obalnog područja uručena je Branimiru Gvozdenoviću. Zahvaljući se na proglašenju za ambasadora obale bivši ministar MORT, Branimir Gvozdenović je podsjetio na brojne aktivnosti Vlade Crne Gore, sprovedene u cilju održivim upravljanjem obalom, među kojima je kako je istakao najvažnije bilo umanjenje za trećinu građeevinskog prostora i zabranjivanje građevinskih poduhavata 100 metara od obalne linije. „Saradnja sa Mediteranskim akcionim planom i regionalnim centrom za program prioriretnih akcija čini bitan element u mojoj profesionalnoj biografiji. Biće mi zadovoljstvo da u svom ličnom kapacitetu nastavljam da podržavam zajedničke regionalne napore kako bi Mediteran sačuvali za generacije koje dolaze“, rekao je Gvozdenović završavajući govor sa citatima Predraga Matvejevića, autora „Mediteranskog brevijara“, takođe ambasadora obale.
„Obzirom da se sve više nastavlja sa pritiskom na priobalno područje mi želimo da se ponovo posvetimo formiranju obale koja je otporna, koja je raznolika i koja je ekološki zdrava. Posčastvovani smo saradnjom sa lokalnim i regionalnim vlastima, civilnim društvom i pojedincima iz cijelog regiona Mediterana. Ovdje smo zato što imamo zajednički cilj – čist, zdrav i produktivan Mediteran. Ovaj događaj je samo jedan korak u tom smjeru“, rekao je Gaetano Leone koordinator Ujedinjenih nacija za životnu sredinu/Mediteranski akcioni plan.
Željka Škaričić direktorica Centra za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija nije štedjela riječi hvale za način upravljanja obalom u Crnoj Gori. Ona je rekla da „opšti pristup u upravljanju obalom predstavlja sjajan primjer koji Crna Gora može da ponudi regionima u Italiji i nešto što se može ponoviti na drugim mjestima“. „Treba da se čuje i šire o ovim dostignućima i u drugim zemljama, kako bi druge zemlje na ovom primjeru mogle da uče i da tu nađu inspiraciju“, rekla je Škaričićeva dodajući da se zato u Tivtu i organizuje Dan obale kao primjeru dobre prakse.
Saša Radulović, državni sekretar u MORT-u je istakao da je saradnja sa Mediteranskim akcionim planom u okviru UNEP, regionalnim centrom za program prioritetnih akcija iz Splita, Mediteranskom komisijom za održivi razvoj „predstavlja nezamjenljiv segment u kreiranju i vođenje politike održivog razvoja obalnog područja Crne Gore“. „Čist, zdravi produktivan Mediteran je preduslov održivog razvoja. Mjerljivi rezultati otklona od neodrživih razvojnih tokova i dalje su izazov i čine okosnicu u vođenju politike održivog razvoja Crne Gore“, rekao je Radulović.
Direktor JP Morsko dobro , Predrag Jelušić je podsjetio da budvansko preduzeće 25 godina brine o upravljanju pojasom morskog dobra za svih šest primorskih opština. „Izrada Stretegije održivog upravljanja plažama ima za cilj da izvrši novu kategorizaciju i tematizaciju plaža na osnovu novih trendova u turizmu, ali i prepozna standarde za organizaciju plaža uvažavajući kapacitet i pejzažne vrijednosti prostora“, rekao je Jelušić ističući da se Morsko dobro prvi put bavi problemom erozije plaža i da traže održiva rješenja za plaže Mogren, Pržno, Petrovac i Sutomore.
Tema ovogodišnje proslave Mediteranskog dana obale je ,,Sačuvajmo naše more”. Program obilježavanja predvidio je Selekciju i prikupljanje otpada iz mora u gradskom parku sa Institutom za biologiju mora, radionice za reciklažu i za biodiverzitet mora, izlet za djecu naučno istraživačkim brodom i dramski program „U potrazi za Ljubicom“ u multimedijalnoj sali opštine Tivat.
