U organizaciji JP Morsko dobro početkom sedmice realizovana je trodnevna studijska posjeta Sloveniji, odnosno njenim zaštićenim područjima u priobalnom pojasu- Sečoveljskim solinama i Škocijanskom zatoku. U posjeti su, osim predstavnika Morskog dobra, bili predstavnici opštine, MZ Krotoli i novinari.
Cilj posjete bila je uporedba aktivnosti na njihovim solanama i zaštićenim prirodnim rezervatima, sa zaštićenim područjem Tivatskih solila, kojima upravlja Morsko dobro. Od 2013.godine intenzivno se počelo sa aktivnostima zaštite i uređenja prostora i do sada je u infrastrukturu, praćenje monitoringa, edukaciju, kao i sve aspekte značajne za unapređenje stanja u tom rezervatu uloženo preko 200 hiljada eura, kazao je samostalni saradnik za uređenje prostora u Službi za održivi razvoj Morskog dobra, Vojislav Dragnić.
U cilju nastavkla daljih aktivnosti urađene su dvije studije – hidrološka i studija kulturne baštine čime su stvoreni preduslovi za izradu projektne dokumentacije za hidrološki režim u samom rezervatu. To podrazumijeva unapređenje stanja posebno za ptice koje tamo borave, kao i povećanje njihovog broja, ali i da se zaštiti flora i fauna samog rezervata, dok je studija kulturne baštine preduslov da se lokalitet zaštiti kao kulturno dobro.
Plan revitalizacije Solila u drugoj fazi podrazumijeva izgradnju bazena za berbu soli na tradicionalan način čime će se poboljšati atraktivnost lokaliteta.
U Solilima više ne može biti proizvodnje soli u komercijalne svrhe, ali može u svrhu eko turizma, kazao je stručni konsultant Morskog dobra za revitalizaciju Solila, Andrej Sovinc ističući da se današnji turista ne zadovoljava suncem i plivanjem u moru nego traži autentičnost krajolika, pejzaža, kulturnog nasleđa.
Revitalizacijom bazena za berbu soli u Morskom dobru se nadaju da će se značajno poboljšati turističkla ponuda ne samo Tivta nego i Boke. Ti projekti iziskuju značajna sredstva pa planiraju da apliciraju kod evropskim fondova za sredstva, koja po predračunu prelaze 200 hiljada eura.
Sovinc je čestitao institucijama u Crnoj Gori na očuvanju i zaštiti Tivatskih solila. To je nešto o čemu će se uskoro govoriti u Evropi jer danas takvih ekosistema više nema.
On je podsjetio da je na sjevernom dijelu Mediterana nestalo oko 200 solana, koje je na sjeveru Jadranskog mora, od Trsta pa do Kvarnera, imalo svako ušće rijeke, ali danas su tu uglavnom marine, hoteli. „Osim kvalitetne soli, izgubili smo tradiciju, posebne pejzaže, ali i biodiverzitet, odnosno staništa za ugrožene vrste, posebno ptice i zato su preostale solane od ogromne vrijednosti za očuvanje prirodne i kulturne baštine, naglasio je zaljubljenik u prirodu, ptice, ali i Tivatska solila.
„Solila imaju ogroman potencijal za razvoj ekoturizma. U narednom periodu je planirano da se uradi tzv demonstracijski prikaz tradicionalne proizvodnje soli za posjetioce. So se neće proizvoditi u komercijalne svrhe, ali će se moći koristiti kao suvenir. To će izazvati pažnju i ljudi će dolaziti da vide kako se brala so jer je posao solinara veličanstven, težak, ali je lijep i vidi se kako su solinari vezani za vodu i zemlju i to je ono što je stvarno atrakcija“, naveo je Sovinc istakavši da su Solila kroz stoljeća bila važno područje. Uz izetnu kulturnu baštinu to područje ima veliki potencijal za posmatranje ptica pa u cilju realizacije planirane su mjere revitalizacije među kojima i ostrva za gniježđenje ptica.
Piranska solina i Škocijanski zatok gdje je vještački napravljen rezervat prirode vrlo je sličan Solilima. On je napravljen na potpuno devastiranom i zagađenom području koje je bilo deponija, rekao je Sovinc navodeći da vidi direktnu paralelu sa Tivatskim solilima jer je moguće napraviti sličnu priču. „Međutim, potreba je finansijska podrška pa ćemo već naredne godine početi sa pripremom projekata, a do tada će biti potrebno nekoliko mjeseci da se završe neki tehnički poslovi, kao i dozvole, a paralelno s tim radiće se i projektne ideje. Neophodno je da se ukloni nasip izgrađen 1959. godine u pokušaju za oživaljavanje proizvodnje soli, koji nije uspio a smeta cirkulaciji vode, kao i da se na sjeverni dio gdje nema ni slane ni slatke vode u vrijeme proljećnih poplava voda preusmjeri u rezervat i obogati sa slatkom vodom“, objasnio je.
Iz Morskog dobra su naveli da će, prema programu ulaganja, do kraja godine izvršiti sanaciju poprečnih staza, kao i sanaciju nasipa koji su propali.
