Institut za biologiju mora juče je obilježio 56 godina uspješnog rada na očuvanju, proučavanju i zaštiti Jadranskog mora. Ove godine su uspješno realizovali ukupno 26 stručnih i naučnih projekata, a kao svojevrsnu nagradu Institut je dobio grant od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške za osnivanje prvog Centra za očuvanje biodiverziteta mora i u okviru njega prvi javni akvarijum BOKAAQUARIUM u Crnoj Gori.
Ponosni na postignute rezultate uz izvanredne mlade ljude i timski duh Institut ide u nove pohode, ostvarivanje još boljih rezultata i realizaciju novih projekata kojih će u narednoj godini biti još više, saopštili su iz Instituta.
Vijest o otvaranju prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori odjeknula je čitavom zemljom i nesumnjivo je da je ta novost na ponos svim građanima. Ipak, Bokelji su najviše ponosni, obzirom da će akvarijum biti smješten u Boki, tačnije u prizemlju Instituta za biologiju mora u Kotoru.
U razgovoru sa direktorom Instituta, Mirkom Đurovićem dotakli smo se godišnjice, najnovijeg postignuća BOKAAQUARIUM-a i njegovog zaštitnog „lica“.
Koje vrste morskih bića će se nalaziti u akvarijumu koji će biti otvoren za javnost?
Ovo je jedan plan i projekat koji se više godina provlači kroz naše želje da Institut za biologiju mora konačno otvori vrata za širu javnost, naročito u smislu edukacije naših najmlađih stanovnika, djecu školskog uzrasta i studente koji sve više pokazuju interesovanje za rad Instituta.U neku ruku bili smo podstaknuti upravo od ove populacije da ovkav projektni predlog uputimo na više adresa. Zahvaljujući Ministarstvu spoljnih poslova Kraljevine Norveške koji su prepoznali značaj osnivanja ovakvog sadržaja u Crnoj Gori. Mi ćemo kroz projekat osnivanja Morskog centra za zaštitu biodiverziteta imati javni akvarijum koji će tokom cijele godine biti otvoren za javnost. Biće smješten u prizemlju zgrade, na nekih 250 do 300 metara kvadratnih. U njemu će pretežno biti autohtone vrste Jadrana i Boke, a za harizmatičnu vrstu, koja će da bude obilježje akvarijuma izabrali smo Modrulja. To je vrsta morskog psa, živu u Jadranskom moru i često se lovi, to je vrsta koja je ugrožena i zaštićena, kao sve vrste morskih pasa. Osnovna uloga akvarijuma je da ukaže na potrebu zaštite svih ugroženih biljaka i životinja i da kroz edukaciju, koja će biti tokom cijele godine, kako zainteresovanih turista tako i djece u cilju podizanja svijesti i očuvanja. Ustanovili smokroz naše aktivnosti, da je stanje morskog ekosistema iz godine u godinu sve gore. Takođe, u okviru centra imaćemo i centar za spašavanje morskih kornjača i drugih ugroženih vrsta. Naime, to je nešto što jedino Crna Gora na Jadranu nema. Iako, nismo baš nadležni za te stvari, kako smo imali dosta slučajeva povrijeđenih kornjača odlučili smo se na taj iskorak. Imaćemo uvijek par kornjača koje ćemo zbrinjavati, tako da je to kompleksni posao za koji ćemo morati angažovati i veterinara. Projekat će obuhvatati i organizovanje niza stručnih radionica, koje će dati podršku svim donosiocima odluka poput Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine za lakšu pripremu i uvođenje pregovora za otvaranje poglavlja 27 Životna sredina. Na kraju projekta biće održana velika Konferencija Adriatic Biodiversity Conference u martu 2019.koja će okupiti najznačajnija imena iz oblasti zaštite morskog ekosistema Mediterana. Nakon toga, ako bude sve kako treba, pristupićemo otvaranju akvarijuma. Još bih pomenuo u vezi ovog projekta, planiramo da u dvorištu Instituta, koje gleda prema Kotoru, napraviti jedan muzej na otvorenom, koji bi bio prethodnica ulaska u akvarijum. Tu ideju ćemo isto ponuditi našim donatorima za realizaciju, mislim da to ne bi iziskivalo neka velika novčana sredstva. Kroz taj muzej bi željeli da prikažemo, prije svega tradicionalno ribarstvo u Boki kroz prikazivanje tradicionalne bokeške barke, ribarske mreže, kako se uzgajaju mušlje.
Planiramo i da ukažemo na značaj obnovljivih izvora energije postavljanjem pametnih klupa, tako bi smo spojili tradicionalno s modernim i na više načina bi budućim posjetiocima da damo širok spektar da vide šta sve postoji u Boki šta će sve biti u nekoj budućnosti. To je još u fazi ideje, ali mislim da ćemo to svakako realizovati i onda bismo napravili cjelinu koja bi obuhvatala i muzej i akvarijum. Otvorili bismo vrata Instituta široj javnosti prvi put poslije 56 godina.
Institut slavi 56 godina, Vi ste direktor zadnje tri godine, međutim kao zaposlenik u Institutu ste znatno duže. Iz Vaše perspektive, kako je to nekada izgledalo u odnosu na današnje vrijeme?
Institut je osnovala grupa beogradskih profesora, porijeklom iz Crne Gore, sa idejom da Institut bude centar za istraživanje i zaštitu južnog Jadrana. To su bili eksperti u neuronaukama, a Institut je dugi niz godina prednjačio u odnosu na svjetske istraživačke centre. Bio je jedan od vodećih ustanova na svjetskom nivou, koji se bavio istraživanjem mozga. I tada je možda imao najsavremenije aparate u Evropi. Veliki je broj naučnika svjetskog glasa koji je radio i boravio u Institutu , a među njima su i dvojica dobitnika Nobelove nagrade. Imao je i tada moderan istraživački brod po imenu Nemirna, američki minolovac pretvoren u naučno-istraživački brod. Sa njime su obavljena prva ribarstveno- biološka istraživanja, a počeci marikulture takođe se vezuju za osnivanje Instituta, gdje su počela prva eksperimentalna istraživanja i osnivanje prvog uzgajališta mušulja u Bokokotorskom zalivu. Dešavanja devedesetih godina neminovno su uticala na rad Instituta, kada je bilo jako teško doći do sredstava za naučna istraživanja, ali nakon 2006. godine Institut kreće uzlaznom putanjom. Trenutno realizujemo 26 naučno – istraživačkih projekata sa 40 zaposlenih, 12 doktora nauka, sedam doktoranata, šest saradnika na projektu i pet pripravnika.
