Svakog proljeća, pred glavnu turističku sezonu, dešavaju se nova nasipanja plaža, kojima oštećujemo živi svijet u priobalnom moru. Nasipanje plaža je najgora opcija izgradnje kupališta u zatvorenom ekosistemu Bokokotorskog zaliva, jer unošenje pjeskovitog materijala izaziva zatrpavanje živog svijeta, zamućenje mora i još niz lančanih reakcija koje su izuzetno nepovoljne za živi svijet, tvrdi doktorka Vesna Mačić, šefica Laboratorije za bentos i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora.
Institut za biologiju mora prošle je godine, na zahtjev Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, izradio studiju za preko 100 zadatih lokacija u Bokokotorkom zalivu, za koje je naručilac tražio mišljenje stručnjaka da li može da se nastavi nasipanje, tzv. dohrana plaža, ili ne.
„Mi smo taj posao uradili najbolje što smo znali, ali moram da naglasim da je planiranje nasipanja tih plaža takvo da se po cijeloj površini plaže naspe određena količina šljunka, ali da to bude maksimalno desetak centimetara debline nasutog sloja. Mi uporno naglašavamo da šteta za živi svijet nije, ako se nasipa samo plaža. Ali, znamo svi da se u praksi dešava da se taj materijal naspe direktno u more i da se onda stvaraju nove površine plaža, kojih prije tu nije bilo“- naglašava Mačićeva.
Ona ističe da su plaže generalno najgora opcija u zalivu, bez obzira na činjenicu da je povećan broj stanovnika i turista i da postoje potrebe za dodatnim kupalištima. „Plaže su najgore, i zbog zatrpavanja, i ponovnog nasipanja, i zamućenja mora i svih ostalih promjena. Isto tako, treba da znamo što je kapacitet jednog prostora. Imamo zaliv takav kakav je. Na kopnu ga itekako urnišemo, mnogo više nego što bi trebalo. Za mene je nepojmljivo da se daju dozvole za izgradnju nekih novih turističkih naselja, ne samo u Boki, nego uopšte u Crnoj Gori, a da se ne razmišlja gdje će ti ljudi da se kupaju“- ukazuje Mačićeva na suštinu problema.
Osjetljivi ekosistem Boke Kotorske je pod ogromnim pritiscima. Izmjene obalne linije, o kakvim god preprekama da je riječ, osim što devastiraju kulturni pejzaž, izuzetno su nepovoljne i za izmjenu vode u zalivu, jer direktno utiču na mikrostruje i živi svijet na morskom dnu.
