U okviru projekta „Centar za zaštitu biodiverziteta mora Boka Akvarijum – MonteAqua“ danas je u Institutu za biologiju mora u Kotoru održana radionica „Invazivne i unesene vrste“
Radionica je okupila stručnjake iz oblasti marikulture, ribolovce, predstavnike Ministarstva turizma i održivog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, predstavnike NVO sektora. Učesnicima radionice, u uvodnom izlaganju, dobrodošlicu je poželio direktor Instituta Mirko Đurović koji je ukratko predstavio projekat „MonteAqua“ zahvaljujući kojem će Boka prvi put imati akvarijum sa autohtonim vrstama južnog Jadrana.
Predviđeno vrijeme sprovođenje projekta je od 4.decembra 2017. do 4. Juna 2019. godine, istakao je njegov menadžer Radoje Laušević koji je u prezentaciji izdvojio pet grupa aktivnosti koje podrazumjevaju – umrežavanje, izgradnju kapaciteta, komunikaciju, radionice i izradu stručnih studija. On je naveo da je ovo prva od planiranih šest radionica koje će se organizovati u sklopu „MonteAqua“ projekta: „Očekivani uticaj projekta (promijene i koristi koji će proizići iz projekta) je poboljšani proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji u oblasti zaštite prirode u odnosu na vodene ekosisteme i održivo upravljanje zaštićenim vodenim ekosistemima. Očekivani uticaj projekta će biti izazvan sa 5 planiranih ishoda, a to su: bliža regionalna saradnja svih ciljnih grupa: Vladinih institucija odgovornih za proces evropskih integracija u okviru poglavlja 27 pregovaračkog procesa: Životna sredina, javnih institucija odgovornih za zaštitu biološke raznovrsnosti mora, javnih institucija odgovornih za zaštitu vodenih ekosistema, jedinica lokalne samouprave, akademskih institucija, opšte javnosti“, istakao je Laušević. Kao vodeće aktivnosti projekta Laušević je izdvojio Uspostavljanje Centra za zaštitu biološke raznovrsnosti mora „Boka akvarijum“ na Institutu za biologiju mora Kotor, uspostavljanje slatkovodnog „Skadarskog akvarija“ u Nacionalnom parku „Skadarsko jezero“, razvoj komunikacijske platforme za učešće zainteresovanih strana u očuvanju biodiverziteta vode i organizovanje međunarodne konferencije „Zaštita biodiverziteta Jadrana“ 2019.
Autor knjige „Nove ribe Jadranskog mora“dr. Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, sa kojim kotorski Institut izuzetno saradjuje godinama, održao je prezentaciju na temu „Invazivne i unesene vrste u Hrvatskoj – implementacija zakona i iskustva“ u okviru koje je predstavio tezu „Egzotične ribe u Mediteranu i Jadranu, velika četvorka – postoje li razlozi za zabrinutost?“. Dulčić je kazao da se Hrvatska ovim problemom intenzivno počela baviti zadnjih desetak godina: „ Kroz projekat Evropske unije DAISE na području Evrope zabilježeno je više od 11 000 stranih vrsta. Trenutno aktuelna baza stranih i invazivnih vrsta na razini Europe je FASIN koji sadrži podatke za više od 14 000 stranih vrsta u EU. Jedna od relevantnih baza s podacima o stranim vrstama iz cijelog svijeta je GRIIS u kojem se nalazi i popis 897 stranih vrsta u Hrvatskoj. Europska komisija je 13. jula 2016. godine donijela uredbu Komisije EU, koja sadrži prvi popis od ukupno 37 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU od kojih je 23 vrste životinja i 14 vrsta biljaka“.
Dulčić je istakao da je kontrola unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihovog uticaja na značajne vrste i cjelokupne ekosisteme, danas jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi. On je kazao da stranu vrstu gotovo nikada nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila, osim na otocima te na ograničenim djelovima kopna na kojima se još nije široko rasprostranila: „ Godine 2014. donesena je uredba evropskog parlamenta i vijeća o spriječavanju i upravljanju unošenja i širenja stranih vrsta koja reguliše problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriji država članica EU. Ne smiju se namjerno unositi, držati i uzgajati strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a Europska Komisija je izdala brošuru o svih 49 inavzivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU. Dulčić je naveo da se strani organizmi dovoze putem prsa brodova koje predstavljaju prostor koji služi za balasne vode, istakavši da je u Hrvatskoj uvezeno 113 morskih vrsta. Među Dulčićevom velikom četvorkom nalaze se, Callinectus sapidus (plavi rak) – invazivna vrsta u Sredozemnom moru, prisutan u Jadranu već duže vrijeme , no njegova populacija se počela tek nedavno brojčano povećavati i širiti prema srednjem Jadranu. Dobar je plivač i ima velik reproduktivni potencijal. Jestiv je i stoga potencijalno privredno važna vrsta. Smatra se da je u južnom dijelu Jadrana već uspostavio svoju populaciju i to naročito u albanskim i crnogorskim vodama, Percnon gibbesi (lakonogi rak) – invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Prisustvo ovog raka tek je nedavno dokazano i u Jadranu, uz naglasak da je izgleda već uspostavio svoje populacije u južnom i srednjem dijelu Jadrana. Radi se o priobalnoj vrsti koja obitava u plitkom moru, često pod kamenjem i u procijepima. Ovaj desetonožni rak dostiže polnu zrelost pri dužinama karapaksa od 15 do 16 milimetara, Lagocephalus sceleratus ( srebrenopruga napuhača) – lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Kada je ugrožena naduva tijelo i izgleda poput kugle. Izrazito je toksična (sadrži jaki termostabilni neurotoksin – tetrodotoksin) i konzumacija može biti fatalna. Može narasti do 110 centimetara i mase oko sedam kilograma. U zemljama EU je zabranjena konzumacija mesa svih vrsta iz porodice Tetraodontidae (četverozupke) i Fistularia commersonii – ( plavotačkasta trumpetača) je lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom oru. Živi samostalno ili u skupinama, uglavnom blizu podvodnih grebena. Pretpostavlja se da je ova vrsta uspostavila populaciju u južnom dijelu Jadrana. Može narasti do 160 centimetara ukupne dužine.
Nakon prezentacije gosta iz Hrvatske, Milena Bataković iz Agencije za zaštitu životne sredine je predstavila Nacrt zakona „Invazivne i unesene vrste“ Crne Gore.
Projekat „ MonteAqua“ Institut za biologiju mora iz Kotora sprovodi u saradnji sa Centrom za ribarstvo i zaštitu biološke raznovrsnosti kopnenih voda Instituta za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu. Projekat je omogućen donacijom Norveškog ministarstva vanjskih poslova, koje zastupa Norveška ambasada u Beogradu.
