Grbljani podržavaju izgradnju gradskog bulevara sa četiri trake, ali ne i brzi tranzitni put, što bi pružilo mogućnost razvoju i normalnom životu, ponovljeno je juče na proširenom sastanku Savjeta mjesnih zajednica Grblja u prostorijama OŠ „Nikola Đurković” u Radanovićima.
Sastanak je organizovan povodom rekonstrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg-Tivat-Budva, dionice Aerodrom Tivat – Jaz.
Prethodno su predsjednici mjesnih zajednica Radanovići, Gornji Grbalj, Savina i Lastva grbaljska dostavili Opštini Kotor, Vladi, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i Direkciji za saobraćaj i njenom timu koji radi na projektovanju rekonstrukcije magistrale, peticiju sa zahtjevima koju je potpisalo više od 700 stanovnika Grblja.
„Izrada projektne dokumentacije je u poodmakloj fazi, a ovlašćeni predstavnici mjesnih zajednica, koji gravitiraju na području trase budućeg puta, imali su uvid u projektnu dokumentaciju i konstatovali da se ona izrađuje prije svega uz kršenje detaljnih urbanističkih planova, posebno Radanovića i Lastve grbaljske”, pojasnili su predstavnici Savjeta mjesnih zajednica.
Mještani Radanovića, Gornjeg Grblja, Savine i Lastve grbaljske su u proteklom periodu uputili niz peticija nadležnim organima, posebno Direkciji za saobraćaj Crne Gore i projektantu, međutim, svi apeli su ostali bez rezultata.
Oni zahtijevaju da se izgradnjom bulevara ne ukinu stečena prava, već da njihova mjesta mogu svakodnevno bezbjedno komunicirati a građani se kretati sa što manjim kruženjem i gubljenjem vremena. „Tražimo da se projektovanje saobraćajnice izvrši tako da ne izgubimo svoja prava koja smo do sada imali i da se projektovanjem ne ugrozi funkcionisanje već postojećih privrednih i poslovnih objekata”, piše u peticiji.
Mještani traže više kružnih tokova i mogućnost da se uključe na saobraćajnicu.
Od projektanta se zahtijeva da se u najvećoj mjeri izbjegne rušenje postojećih privatnih objekata i ulaženje u privatne posjede, kao i da kroz naseljena mjesta trake budućeg bulevara budu široke tri metra, a da se brzina kretanja vozila tuda ograniči na 50 kilometara na sat.
Smatraju i da riješenje koje predlaže Direkcija za saobraćaj krši postojeće urbanističke planove, a da predloženi idejni projekat bulevara nema ni elaborata o zaštiti čovjekove sredine i socijalnih aspekata.
„Savjet MZ Grblja je već organizovao niz aktivnosti kako bi interesi stanovnika Grbja, a vjerujemo i opštine Kotor bili sveobuhvatno uključeni u proces izrade projektne dokmentacije”, poručio je Stevan Koridić koji je vodio skup.
Po riječima Labuda Mihovića, „žitelji Grblja nisu nikakvi remetioci investicije vrijedne 25 miliona EUR, razvoja Crne Gore i opštine Kotor”, već da je sve što se traži u skladu sa razvojem ovog kraja.
Advokat Miln Vujošević je kazao da problemi koji prate cijelu priču ne daju za pravo projektantu da radi što hoće i najavio da se neće odustati te da će se ako treba ići do Upravnog, Vrhovnog i Ustavnog suda.
Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je u pismu upućenom organizatorima naznačio da će lokalna uprava stati iza racionalnih zahtjeva koji se odnose na elemente komunikacije bulevara kao što su: kružni tokovi, podvožnjaci, nadvožnjaci i skretanja. „Opština Kotor će podržati zahtjeve u pogledu gabarita bulevara samo u granicama koje, u skladu sa saobraćajnom strukom, garantuju bezbjednost”, kazao je Jokić. On je pozvao predstavnike mjesnih zajednica Grblja da u Opštini ponovo o svemu razgovaraju naredne sedmice.
Predsjednica SO Kotor Dragica Perović je kazala da podržava zahtjeve mještana. „Zastupamo interese Grbljana. Sve ono što je racionalno rješenje i što je kao takvo moguće realizovati na terenu, tu smo da vas podržimo, da vam pomognemo i da vas povežemo sa institucijama koje mogu da budu od pomoći”, kazala je Perović, najavivši da će ovu problematiku kandidovati i za Skupštinu. Ona je rekla i da je racionalno rješenje saobraćajnice ono koje ne bi podijelilio Grbalj, terotoriju i narod, jer se u suprotnom lakše vlada.
I potpredsjednik Opštine Kotor Milivoj Samardžić je zahtjeve mještana okarakterisao kao realne. „Grblju treba saobraćajnica drugačija od postojeće. Grbalj se razvio u posljednih 10 godina što nije u posljednjih 300, a perspektiva za ekonomsko jačanje i dalje je prisutna, pa čak i u onoj mjeri da ovaj kraj bude ekonomska okosnica za cijelu opštinu, što iziskuje i kvalitetniju saobraćajnu komunikaciju”, poručio je Samardžić.
„Svjesni činjenice da investitor kao i projektant predmetne dionice navedenog puta nemaju sluha za životne potrebe mještana, da su ukinuta stečena prava vezana za bezbjednu komunikaciju, normalno funkcionisanje već postojećih privrednih i poslovnih objekata, kao i mnoge druge životno važne i vitalne funkcije žitelja navedenih mjesnih zajednica, mještani su prinuđeni da maksimalno iskoriste sva raspoloživa pravna sredstva u cilju pokušaja zaštite spostvenih interesa, jer vjeruju da postoji mogućnost projektovanja odnosno izgradnje predmetne dionice na zadovoljstvo svih zainteresovanih subjekata. Naravno, mještani su svjesni i ne žele da spriječe izgradnju ove dionice po svaku cijenu, ali moraju pokušati, u okviru pravnog poretka, da obezbijede zakonitost u procesu projektovanja, odnosno buduće izgradnje”, poručeno je iz Savjeta mjesnih zajednica Grbalj.
(Radio Kotor)