Ponovna javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana obalnog područja posebne namjene i nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu u multimedijalnoj sali opštine izazvala je veliku pažnju Tivćana, koji su govorili o raznim aspektima ovog planskog dokumenta o kome se raspravljalo i prije dvije ipo godine. Na pitanja građana odgovorao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i obrađivači plana Svetlana Jovanović iz Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje, Dragana Čenić, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostorom i Saša Karajović iz firme Montecep. Raspravu kojoj su prisustvovali i predsjednica opštine Snežana Matijević, potpredsjednik Siniša Kusovac, menadžer opštine Marko Petričević, službenici tivatskog Urbanizma i čelnici lokalne administracije, otvorila je sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata Tamara Furtula.
Podsjećajući na raspravu o Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata koju je Matica Boke prije dvije godine organizovala u istoj sali, ministar Radulović je izvinjavajući se na kašnjenju podsjetio na tadašnje obećanje da će mijenjati princip planiranja. „To je kako ga zovu pojedine arhitekte „susretno“ planiranje koje daje jednake mogućnosti za sve. Nema više tačkica, crtica, fleka, linija već imamo oblasti i pravila ponašanja koja zavise isključivo od pravila struke, konfiguracije terena i međunarodnih konvencija kao i lokalnih dokumenata kojima se štiti prirodna i kulturna baština. Imamo pojas širine kilometar i proteže se od Herceg Novog do Ulcinja. Imamo 100 metara obalnog odmaka kojim smo obavezani Barselonskom konvencijom i ostalih 900 metara rezervisanih za razvoj turizma“, rekao je Radulović dodajući da u tom prostoru više neće biti stanogradnje jer je namijenjen isključivo za razvoj turizma. Objasnio je da se to ne odnosi na postojeća naselja, i istakao da je Tivat u prednosti u odnosu na brojne ostale opštine jer ima Prostorno urbanistički plan koji je na snazi od 2020. godine. Ministar Radulović je podsjetio da je PPOPPN rađen osam godina, da je na raspravi bio i prije dvije ipo godine. „Odlučili smo se na još jedna krug javne rasprave kako bi čuli vaše primjedbe, sugestije i kritike“, rekao je Radulović dodajući da će sledeći korak biti odgovoranje na primjedbe građana do 14.juna uz očekivanje da će se plan naći pred Vladom polovinom jula.
Koncept plana predstavila je planer RZUP-a, Svetlana Jovanović koja je objasnila je da PPOPPN u stvari regionalni planski dokument koji obuhvvata obalno područje šest primorskih opština. „Cilj je da se forsira integralni pristup u planiranju i rješavanju problema i da bude dobar alat u rukama države. Vršene su opsežne analize u tzv. „kamp projektu“ koji je predstavlja u tim fazama rada podršku ovom planu. U cilju optimizacije prostora bilo je potrebno povećati u budućnosti iskorišćenost prostora, dakle ono što planiramo da izgradimo. Kroz prethodnu plansku dokumentaciju imali smo situaciju da su otvorena velika neprimjerena građevinska područja, još problematičnije je bilo što parametri u tim područjima nijesu bili adekvatni. Cilj i zadatak lokalnih samuprava, države, vlade i svih nas koji se bavimo planiranjem prostora je da se planiraju adekvatni sadržaji u prostoru i da se poveća iskorišćenost onoga što je isplanirano“, rekla je Jovanovićeva, dodajući da je planom kao veoma važno tretirani ruralno zaleđe.
Antonio Francesković je upitao da li će novi plan poništiti urbanističko tehničke uslove za nove hotele sa 4 i 5 zvjezdica u pojasu od 100 metara od mora i tražio detalje u vezi ucrtavanja gasovoda preko područja Krtola i Luštice. „Mi smo u plan prenijeli trasu iz master plana gasifikacije. Ona nije konačna i dorađivaće se kroz detaljnu dokumentaciju i planiranje. To je zahtjevan tehnički projekat i nijesmo imali ambiciju da mi to radimo. Dobili smo samo ulaz kod Ulcinja i izlaz na kraju Luštice i to unijeli u plan. Nikome normalnom ne pada na pamet da se zbog trase gasovoda ruše kuće i postojeća naselja“, odgovorio je ministar Radulović na pitanja Ivana Starčevića. On je istakao da je ista primjedba stigla i od NVO „Jaz Mrčevo polje“.
Na primjedbu stanovnice Lepetana Sonje Stojanović u vezi zabrane gradnje za stara naselja koju mještani poštuju dok nelegalni graditelji ne poštuju, Radulović je odgovorio da legalni graditelji planom neće biti obespravljeni, te da će nelagalni graditelji brzo uvidjeti kako to nije isplativo jer su predviđene drakonske kazne. „Nažalost, dobar dio obale devastiran je dosadašnjom planskom gradnjom“, rekao je ministar održivog razvoja i turizma.
Menadžer opštine Marko Petričević je rekao da u opštini već rade rješenja o rušenju nelegalni ponti na trasi budućeg obalnog šetališta Lungo mare u Krašićima. „Divlja gradnja je jedno, važno je da planom ne ugrožavamo prostor. Za opštinu Tivat je veoma upitna brza saobraćajnica koja siječe obalu Luštičkog poluostrva i Krtola. To je za nas nedopustvo. Da li opština Tivat treba da brani status UNESKO zaštićenog područja u Boki?“, pitao je Petričević.
Ministar Radulović je odgovorio da toga plana nema ni u prostornom planu države, ali da su oni ovu saobraćajnicu predvidjeli kao alternativno rješenje po osnovu tzv. „HIA studiji“, da su morali da naprave tehničko izvodljivu alternativu i nijesu mogli da nađu bolje rješenje, te da je ovo pitanje kao i pravljenje mosta u Boki stvar političke odluke. Odgovorajaći na pitanja učesnika u raspravi ministar Radulović je rekao da će svi planovi važiti do donošenje plana generalni regulacije 2020. godine. Tada će Crna Gora umjesto desetina planova imati samo taj i Prostorni plan države. „Ne želimo srušiti 1.000 objekata. Gdje bi sa tolikim šutom“, rekao je Radulović.
Rajko Janković je upoznao ministra Radulovića da je vlasnik parcele od preko 45.000 metara kvadratnih u Brdištima koja je planirana za proširenje aerodroma Tivat i ne može da je valorizuje. Istakao je da je zbog toga imovina njegove firme blokirana i dovedene do stečaja iako opštini Tivat na ime poreza godišnje plati između 8.000 i 10.000 eura, te da je na zemljištu nikla i deponija otpada.
Predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović je istakao da je krajnje problematično što je dio plana Poglavlje 6. -instrumenti poreske politike u funkciji planskih ciljeva koji predviđa dodatno oporezivanje građevinskog zemljišta kako bi se spriječila stanogradnja. On je rekao da se time štite privatni investitori koji listom grade tzv. kondominijum sadržaje dok se privatna imovina građana tretira kao „nelojalna konkurencija komercijalnom turizmu“.
Siniša Luković je pohvalio odredbe plana u vezi zaštite kulturne i prirodne baštine i tzv. zeleni prodori u prostoru, ali je upozorio na nedopustivo veliki broj planiranih privezišta i marina u Boki.
Sannja Đurišić i Savo Klakor tražili su odgovor na pitanje kada će se riješiti status Mula Bazdanj gdje firma „YU Briv“ nelegalno vezuje svoja tehnička plovila. Ministar Radulović je odgovorio da će se lično uključiti u rješavanje toga problema koji je u nadležnosti Ministartva.
On je dodao da više nema plana privremenih objekata, već se pravi petogodišnji program. Predsjednik MZ Krašići, Anton Petrović pohvalio je ministra u načinu vođenja javne rasprave i podsjetio na problem Krašića koji su izgubili prostor za kupališta i sada imaju preko 1.600 stambenih objekata a svega dvije male plaže.
Ministar Pavle Radulović je kritikovao to što opština Tivat nakon zakonskog roka od 60 dana nije imenovala glavnog gradskog arhitektu. On je rekao da zbog toga što je svega pet opština imenovalo svog arhitektu u Ministarstvu imaju dosta problema oko aktuelnog procesa legalizacije objekata. „Bilo je dosta kuknjave od strane opština koje su se busale u prsa, klečale i žalile na centralizaciju. Po novom Zakonu o izgradnji objekata one sada imaju puno više isntrumenata, svog predstavnika u savjetu za reviziju, glavnog gradskog arhitektu. Kud ćete veću kontrolu? Mislim da je u interesu Tivta da imenuje svog arhitektu, ali to su vam crnogorska posla“, rekao je ministar Radulović ističući da su uveli reviziju aktuelnih planova, svih 56 vratili na doradu i ukinuli licence planerima.
