42. sjednica Odbora za svjetsku baštinu održaće se u gradu Manama u Bahreinu od 24. juna do 4. jula 2018. godine. Crna Gora ne može biti zadovoljna Nacrtom Odluke o napretku u rješavanju raznih pitanja očuvanja svjetskog dobra, koje je Komitet zahtijevao u ranijim odlukama, posebno na 40. sjednici u Istanbulu 2016. godine, kada su ranija upozorenja dobila formu zahtjeva. No čini se da ćemo dobiti još malo vremena kako bismo pokušali sačuvati izvanrednu univerzalnu vrijednost područja Kotora, što je uslov opstanka na UNESCO listi.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO, u Nacrtu Odluke za područje Kotora, koji će biti predložen za usvajanje u Bahreinu, konstatovao je da su napravljeni određeni koraci u cilju ispunjenja zahtjeva istaknutih u Istanbulu, ali da HIA studije ne mogu nadoknaditi loše planove koji ostaju na snazi. HIA za područje Kotora i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata ne daju jasne i detaljne smjernice za rješavanje problema, u sistem planiranja uvode se novi akteri, što, prema mišljenju stručnjaka, sugeriše da se neprihvatljivi projekti i dalje mogu legitimno realizovati.
Svjetski odbor Nacrt Odluke temelji na Nacionalnom izvještaju o napretku, koji je dostavljen u decembru 2017, kao i Analizi i zaključcima Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a (Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara). Imamo jake razloge za vjerovati da je i obraćanje UNESCO-u i ICOMOS-u NVO Društvo prijatelja bokeške baštine uzeto u obzir prilikom pripreme Nacrta Odluke. Komitet za svjetsku baštninu pozdravlja tekuće aktivnosti Crne Gore na polju legislative, planiranja i upravljanja, te izradu sveobuhvatne HIA studije za područje u cilju analize slabosti postojećeg ukupnog sistema zaštite. No, ističu mnoga pitanja koja zahtijevaju daljnji napredak.
Nacrt HIA studije za Kotor i Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata bili su predmetom tehničkog pregleda ICOMOS-a, o čemu je Crna Gora izvještena u maju ove godine. Odbor je zatražio završetak HIA studije u smislu ocjene trenutnog skupa “instrumenata planiranja “, kako bi razumjeli što od rješenja predviđenih planovima može imati negativan efekat na izuzetnu univerzalnu vrijednost u pogledu razvoja koji bi se mogao dopustiti. U ovom izvještaju je istaknuto da bi realizacija projekata i urbanističkih rješenja koje trenutno imamo u planovima bila pogubna za univerzalnu vrijednost područja. Savjetodavni odbor analizira i procjenjuje i slabosti sistema, kao što su nedovoljne veze između zahtjeva za zaštitu i važećih planova i odobrenih projekata. HIA navodi neke prijedloge, ali ne daje jasne i detaljne smjernice za rješavanje problema kroz jačanje ili usklađivanje instrumenata planiranja, što je bio zahtjev iz Istanbula. Umjesto toga, država postavlja okvir za buduće HIA-e koje će provesti tim stručnjaka ovlaštenih od strane Ministarstva kulture. Istovremeno se sistem planiranja, shodno Zakonu o planiranju i izgradnji, uvode novi akteri. To zapravo znači da se neprihvatljivi projekti još uvijek mogu legitimno realizovati u skladu s instrumentima planiranja, ali ublaženo na osnovu rezultata HIA studija. Odbor za Svjetsku baštinu čudi se ideji da izrada HIA studija može zamijeniti neodgovarajuću pravnu zaštitu ili nedostatak kontrole planiranja. Ono što je još uvijek potrebno je detaljna analiza prostornih i urbanističkih planova koji su na snazi za Područje Kotora i njegovu bafer zonu.
U Nacrtu Odluke Komitet za svjetsku baštinu traži od Crne Gore da zadrži moratorijum na svaku novu izgradnju i razvoj do potpunog usklađivanja mjera planiranja i zaštite, kako bi se uspostavila kontrola nad aktivnosti u osjetljivom kulturnom pejzažu i spriječila dalja devastacija njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti. HIA studija za projekat žičare na San Giovanniju je završena i bila je predmet analize ICOMOSovih stručnjaka, o čemu je Crna Gora izvještena u novembru prošle godine. ICOMOS smatra da su predložene mjere ublažavanja nedovoljne da se izbjegnu negativni utjecaji ovog projekta na univerzalnu vrijednost područja, te predlažu odbacivanje ovog projekta.
Budući da mnogi od pritisaka na Područje proizilaze iz turizma, Komitet sugeriše da bi i turističko planiranje trebalo bazirati na poštovanju univerzalne vrijednosti područja, kako bi se osigurao održivi razvoj. To se odnosi ne samo na turističku infrastrukturu, već i na kontrolu broja gostiju, posebno kada je u pitanju kruzing turizam.
Nedavno imenovanje novog Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, uz poboljšanje načina funkcioniranja, važan je korak prema djelotvornom upravljanju, ocjenjuju iz Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a. U Narctu Odluke se napominje da bi Savjet trebao osigurati da se sprovođenje Plana upravljanja područjem Kotora koordinira sa svim ostalim planiranim aktivnostima, te da su uključeni svi relevantni akteri, uključujući i predstavnike opština čija teritorija predstavlja bafer zonu Područja.
Komitet za Svjetsku baštinu od Crne Gore zahtijeva i da dovrši sve relevantne radnje kao odgovor na prethodne njegove odluke, a posebno u smislu izrade HIA studija za sve tekuće ili planirane razvojne projekte, uključujući i saobraćajnu vezu preko Veriga i turistički projekat na Glavatima- Prčanj, kao i da dostavi rezultate tih studija Centru za svjetsku baštinu radi preispitivanja od strane savjetodavnih tijela, prije preduzimanja bilo kakvih daljnjih aktivnosti na realizaciji tih projekata.
U Nacrtu odluke, Komitet predlaže Crnoj Gori da zatraži zajedničku misiju predstavnika UNESCO-a i ICOMOS-a, kako bi stručnjaci posjetili Kotor i sproveli procjenu stanja Područja i detaljno razmotrili razne izvještaje i izmjene zakonske regulative i dali dodatne sugestije kako se može sprovesti rad na jačanju zakonske i planske zaštite Područja i njegove bafer zone.
Konačno, Komitet zahtijeva od Crne Gore da najkasnije do 1. februara 2019. godine podnese ažuriran detaljni Izvještaj o stanju očuvanosti Područja Kotora i realizaciji svih navedenih zahtjeva, o čemu će Komitet za svjetsku baštinu raspravljati na svojoj 43. Sjednici 2019.godine.
