„Promocija tolerancije i prevencija govora mržnje u medijima“ bila je tema o kojoj je danas govoreno u Budvi na radionici koju su organizovali Agencija za elektronske medije i misija OSCE-a u Crnoj Gori.
U uvodnom izlaganju Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije je istakla da mediji imaju presudnu ulogu i uticaj na javno mnjenje zbog čega poruke mržnje i diskriminacije koje mediji prenesu uvijek imaju ozbiljne posledice.
„Mnogobrojna istraživanja medija u svijetu pokazuju povećan stepen netolerancije i ksenofobije prema pripadnicima određenih grupacija. Zbog toga je zabrana širenja govora mržnje jedna od najvažnijih pravila evropskog medijskog zakonodavstva. Iako se govor mržnje ne može pravdati slobodom izražavanja, granice je uvijek teško odrediti a slučajeve govora mržnje uvijek moramo da gledamo u određenom kontekstu“, kazala je Ceković i naglasila da mediji moraju posebno voditi računa prilikom izvještavanja o konfliktima koji mogu biti predmet govora mržnje a novinari razvijati vještine izvještavanja o konfliktima.
U ime OEBS misije u Crnoj Gori prisutne je pozdravila šefica medijskog programa Samra Čampara i najavila da će sa Agencijom za elektronske medije biti organizovana još jedna ovakva radionica jer OSC misija u Crnoj Gori veliku pažnju posvećuje prevenciji govora mržnje u medijima:
„To je jedan od prioriteta kako naše misije tako i OSC-a kao institucije i kancelarije predstavnika za slobodu medija u Beču. OEBS misija u Crnoj Gori je zajedno sa samoregulatornim tijelom i ombdusmenima Vijesti, Dana i Monitora prije nekoliko dana završila smjernice koje se odnose na komentare na portalima“, rekla je Čampata i obavijestila da će smjernice vrlo brzo biti promovisane a da da bi im bilo drago da mediji koriste te smjernice kada budu moderirali komentare na portalima.
Upoređujući govor mržnje sa sporodjelujućom ali otrovnom biljkom ricin, direktor Radija Tivat Dragan Popadić je rekao da se govor mržnje polako širi našim venama i ubija nas a stvari su prilično jednostavne:
„Ako kao administratori dopuštate govor mržnje u on-lajn komentarima, vi ste saučesnik. Nema opravdanja. To što se komentari postavljeju u realnom vremenu a vi ih kasnije kontrolišete i naknadno skidate, nije izgovor. Oni su svoj otrov izlučili. Vi vašu odgovornost ne možete izbjeći. Ja mislim da i zakonska rješenja trena da idu u tom pravcu. Objavili ste govor mržnje – gotovo kao da ste ga i vi napisali, kao da je stav redakcije. Vi ste odgovorni. Nešto je drugačija situacija sa javnim ličnostima koji u svojim izlaganjima imaju i govor mržnje“, kazao je Popadić i pitao šta u tom slučaju urednici treba da rade, da li da objave ili ne. Po njemu, treba da objave ali uz jasnu ogradu redakcije u smislu komentara da je to govor mržnje kako bi javnost znala da ta javna ličnost širi govor mržnje. „Mi u medijima moramo imati nultu stopu tolerancije kada je govor mržnje u pitanju“, zaključio je Popadić.
Ekspertkinja i predstavnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić govorila je o izazovima prilikom definisanja govora mržnje, praksi Evropskog suda za ljudska prava u promovisanju tolerancije i prevencije govora mržnje odnosno testu proporcionalnosti, članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima:
„Procedura da se dođe do Evropskog suda nije laka i nije jednostavna. Prvo moraju biti iskorišteni svi domaći djelotvorni pravni lijekovi. Sud u Strazburu ima premisu koju je uzeo od Voltera a razradio kroz svoje principe, a koji je još tada rekao:“ja se ne slažem sa onim što vi govorite ali vam ne mogu zabraniti da govorite“. Iz te rečenice se standardi Evropskog suda izvlače“, pojasnila je Pavličić i navela neke od najilustrativnijih primjere iz Strazbura u kojima je sud izuzetno detaljno išao u istraživanje predmeta. Osnovna tri uslova koja proističu iz Konvencije su Da li je legalno, da li je legitimno i da li je bilo nužno u demokratskom društvu.
O primjerima iz privatne prakse govorila je Vesna Alaburić advokatica i ekspertkinja iz oblasti medijskog prava i borbe protiv govora mržnje. Prema njenim riječima svaki govor mržnje jeste diskriminacija a svaka diskriminacija nije govor mržnje te da jasno mora biti razlikovan govor mržnje od govora iz mržnje. Takođe je važno tu oblast pravno regulisati mada još važnije o tome javno govoriti.
Na kraju, o novinarstvu i govoru mržnje iz ugla i prakse Ombdusmana crnogorskih medija, govoru mržnje i komentarima na elektronskim portalima te preporukama za borbu protiv govora mržnje u svakodnevnoj novinarskoj praksi goovrila je Paula Petričević, ekspertkinja i ombdusmanka novina „Vijesti“ i nedeljnika „Monitor“.
