Skupštinski odbori za rodnu ravnopravnost i za zdravstvo, rad i socijalno stranja razmotrili su juče Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji i predložili ga Skupštini na usvajanje. Najviše interesovanje poslanika vladalo je za surogat materinstvo, no, predlagači zakona smatraju da Crna Gora nije spremna za to, sa čim su se saglasili i članovi odbora, pišu Dnevne novine.
Prema podacima Evropske asocijacije za humanu reprodukciju i embriologiju više od 25 miliona neplodnih ljudi živi u Evropi. To je, na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje kazao predsjedavajući Suad Numanović ističući, između ostalog, da ni Crna Gora nije imuna na taj problem.
“U Crnoj Gori o trošku države odobravaju se tri postupka vantjelesne oplodnje, a njima se bave privatne klinike Life, Codra i Arsmedica, kao i Humana reprodukcija u Budvi, a od državnih Opšta bolnica “Danilo I” sa Cetinja. Tokom 2015, 2016, i 2017. godine za 1.048 postupaka medicinski potpomognutom oplodnjom o trošku države privatnim klinikama je plaćeno oko 1,6 miliona eura, dok je za isti period bolnici na Cetinju za 382 postupka uplaćeno oko 830.000 eura”, kazao je Numanović i dodao da je Fond zdravstva opredijelio 170.000 eura za refundaciju troškova za postupke potpomognute oplodnje u inostranstvu.
Najveće interesovanje poslanika vladalo je za surogat materinstvo i sugestiju koja se mogla čuti još tokom javne rasprave da bi ga trebalo odobriti kada je to medicinski opravdano, odnosno u slučajevima kada je žena rođena bez materice ili joj je ona uklonjena operativno. Ipak, predlagači zakona su ostali čvrsti u stavu da Crna Gora nije spremna za surogat materinstvo, sa čim su se saglasili i članovi Odbora.
Generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Slađana Pavlović kazala je odgovarajući na dilemu poslanika Borisa Mugoše i Draginje Vuksanović-Stanković da je surogat dozvoljen u nekoliko zemalja Evropske unije na altruističkoj osnovi, dok je u Poljskoj dozvoljeno i altruističko i komercijalno surogat materinstvo zbog čega se, kako je rekla, već postavlja pitanje legalnosti tih postupaka, jer nisu jasno definisani zakonom.
“Crna Gora kao mala zemlja, teško da može da obezbijedi anonimnost takvih slučajeva, što može da stigmatizuje i samo dijete. Surogat nije liječenje neplodnosti. Ono što je alternativa i što je dozvoljeno jeste hraniteljstvo i usvajanje, što surogatstvo na neki način i jeste”, istakla je Pavlović.
U Crnoj Gori, kako je rekla, ima dosta djece koja su u ustanovama.
“Trebalo bi promovisati da kroz usvajanje i hraniteljstvo postanu roditelji i da se roditeljska prava na taj način zadovolje”, smatra Pavlović.
Prijedlog poslanika Halila Dukovića da se ženama mlađim od 35 godina koje su iskoristile tri pokušaja vantjelesne oplodne omogući još nekoliko postupaka o trošku države, Pavlović je odbila uz obrazloženje da smo jedina zemlja koja je to omogućila ženama do 44 godine, kao i da bi to zahtijevalo detaljnu analizu mogućnosti i uspješnosti.
