Pretjerana urbanizacija i neki ključnih vladinih planova ozbiljna su prijetnja za Boku Kotorsku, ocijenili su stručnjaci UNESCO-a i ICOMOS-a u Izvještaju o stanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, načinjenom na bazi nalaza zajedničke reaktivne misije, koja je Boku posjetila krajem oktobra prošle godine. Tim povodom, razgovarali smo sa generalnom sekretarkom Nacionalne kancelarije sa saradnju sa Komitetom za svjetsku baštinu, Milicom Nikolić.
Razgovarala Antonela Stjepčević
“Država je pozvala reaktivnu monitoring misiju na osnovu svih ranijih aktivnosti i naše procjene da nam treba sugestija kako dalje da postupimo sa svim kompleksnim pitanjima koja su se nametnula u prethodnom periodu, a koja su dodatno intenzivirana usvajanjem Akcionog plana za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO iz Istanbula 2016.godine. Taj Akcioni plan je usvojen u februaru 2017.godine i predvidio je niz mjera. Međutim, te mjere su bile veoma kompleksne i svaka od njih je imala niz aktivnosti. U tom smislu, dolazak misije je bio ključan za analizu napretka koji je ostvaren i za definisanje daljih aktivnosti koje je potrebno sprovesti kako bismo mogli da odgovorimo svih zahtjevima istaknutim u odlukama Komiteta za svjetsku baštinu od skidanja područja sa Liste svjetske baštine u opasnosti 2003.godine,” objašnjava Nikolić.
Definitivno je da je napravljen značajan napredak, što je i narativ čitavog izvještaja, kaže Nikolić i dodaje: “Teme koje smo pokrenuli su jako važne, jer su otvorile niz pitanja koja traba da riješimo u narednom periodu, posebno u kontekstu izrade Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor i revizije Menadžment plana upravljanja prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora.”
Na pitanje koliko je, prilikom izrade nacrta Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo održivog razvoja i turizma vodilo računa o zahtjevima Komiteta za svjetsku baštinu i problemima sa kojima se suočavamo i nakon donošenja Akcionog plana za ispunjavanje zahtjeva UNESCO-a, Nikolić odgovara:
“Ne mogu da govorim o tome na koji način je Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo analizi, ali znam da je napravljen niz konsultacija sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i sa Ministarstvom kulture kako bi draft plana prilagodili onome što su UNESCO standardi, kako bi se procedure za područje koje je pod UNESCO-m razlikovale od uobičajenih planskih dokumenata. Mislim da su smjernice koje su pomenute institucije dale Ministarstvu održivog razvoja i turizma već ugrađene u postojeći zakon. Ono što je važno naglasiti je da su u svom Izvještaju UNESCO i ICOMOS pronašli da imamo problem sa administrativnom oznakom “ćutanje administracije”. To je po njima neprihvatljivo. U buduće ćutanje administracije neće biti moguće, pogotovo kad je u pitanju Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Nevjerovatan je podatak da imamo planove i projekte koji su, bez odobrenja Uprave, bez konkretnog stava da ili ne, prihvaćeni i realizovani. U perspektivi to više neće biti moguće. To ćemo morati da promijenimo. Kako i na koji način, to ćemo u narednim mjesecima, u saradnji sa Komitetom za svjetsku baštinu pokušati da definišemo.”
Sugestija misije je i da je potrebno da Zakon o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, koji je Lex Specialis, ima primat nad svim drugim zakonima koji se odnose na zaštićeno područje.
“Radićemo izmjene tog zakona, već je formirana radna grupa. Izmjene podrazumijevaju i izbor članova Savjeta za upravljanje Kotorom, gdje je potrebno da obezbijedimo značajnije učešće institucija. Savjet trenutno ima predstavnike institucija, koji su eksperti za određene sfere, ali nemaju ingerencije da donose odluke. Po zakonu, Savjet ima veoma ozbiljne ingerencije u svojoj nadležnosti. Ali, da bi ih mogao realizovati, potrebno je da u njemu, pored eksperata, sjede i predstavnici sa mandatom da donose odluke unutar svojih institucija, kako bi djelovanje Savjeta bilo operativnije nego što je sad,” objašnjava Milica Nikolic, koja je u konstantnoj komunikaciji sa ekspertima organizacije za svjetsko nasljeđe.
U Izvještaju o stanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, UNESCO preporučuje uspostavljanje tješnje saradnje opština, čije teritorije predstavljaju bafer zonu zaštićenog područja. “Sada je to preporuka, a očekujemo da bude ispostavljeno i kao zahtjev. Neophodno je uspostavljanje konkretnije i dinamičnije saradnje opština Kotor, Herceg Novi, Tivat i Cetinje. Vjerovatno će se predstavnici ovih opština naći u Savjetu za upravljanje Područjem, jer je neophodna sinergija u djelovanju svih lokalnih institucija kako bi u potpunosti mogla da funkcioniše zaštita i očuvanje Područja.”
Po riječima Nikolić, upravo je manjkavost saradnje između nadležnih institucija na nacionalnom i lokalnom nivou u prethodnom periodu u velikom označila probleme koje smo imali u zaštićenom području. “Bilo da je u pitanju saradnja između institucija, unutar institucija, saradnja između lokalnog i nacionalnog nivoa- to je definitivno dovelo do velikih problema. Mnogi resori su samostalno planirali određene politike, programe i projekte bez konsultacije sa drugim resorima nadležnim za Područje. Ono što će u narednom periodu biti prioritet Nacionalne komisije za saradnju sa komitetom UNESCO je upravo jačanje pomenute saradnje, jer je to jedna od najvećih zamjerki misije i jedna od ključnih nota koja se provlači kroz cijeli izvještaj.”
Nikolić pozdravlja činjenicu da je Izvještaj reaktivne misije veoma detaljan i precizan, jer je vrijeme i djelovanje u prostoru pokazalo da “mi nemamo dovoljno kapaciteta koji mogu da pokriju toliki pritisak na institucije, posebno na Upravu za zaštitu kulturnih dobara u pogledu kontrole urbanizacije, turističkog pritiska i svega onoga što je označilo prethodnih par decenija kada je u pitanju Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.”
Sekretarka Nacionalne komisije pozdravlja što je Komitet prepoznao predočene potrebe Crne Gore i obezbijedio misiju eksperata, koja u svom Izvještaju daje najpreciznije moguće smjernice za dalje djelovanje. Sada, po njenim riječima, institucije imaju jasna uputstva kako treba da postupaju i kada su u pitanju pojedini projekti i lokacije, i po pitanju zakona, urbanističkih planova i svega onog što je u proteklom periodu uzrokovalo probleme.
Ti problemi ne mogu da se riješe za kratko vrijeme, ovaj dokument predstavlja srednjoročnu strategiju, kaže Nikolić: “Trenutno je najvažnije da donesemo dobar Prostorno-urbanistički plan Kotora, koji će staviti van snage sva planska dokumenta nižeg reda i dati priliku da se preispitaju svi oni planovi koji nisu u skladu sa Prostorno urbanističkim planom Kotora kada on stupi na snagu i dobije saglasnost UNESCO-a.”
Nacionalna komisija za saradnju sa Komitetom UNESCO je, na osnovu preliminarnog uvida u Izvještaj reaktivne misije, obrađivaču plana već dala neke smjernice. “U narednim danima ćemo imati sastanke sa obrađivačem kako bismo zajedno detaljno prošli kroz Izvještaj i ono što su preporuke vezano za Prostorno urbanistički plan i generalno politike planiranja prostora ugradili u taj dokument prije nego što ga pošaljemo UNESCO-u na mišljenje i, u perspektivi, na finalno odobrenje,” zaključuje Nikolić.
